hrvatski

Reakcija secerne repe na gnojidbu magnezijevim sulfatom

Relativno niska kvaliteta korijena šecerne repe, osobito nizak sadrzaj šecera su jedan od problema uzgoja i prerade šecerne repe u Republici Hrvatskoj. Ova pojava je pod utjecajem agroekoloških i nasljednih cimbenika. Iskustva iz nekih europskih zemalja ukazuju na cinjenicu da folijarna prihrana magnezijevim sulfatom moze doprinijeti povecanju prinosa i kvalitete korijena šecerne repe. S tim u vezi, dajemo pregled našega cetverogodišnjeg iskustva. Sortni pokusi šecerne repe (po tri lokaliteta s oko 20 genotipova svake godine od 1995. do 1998.), tretirani su pred zatvaranje redova (obicno u prvoj polovici lipnja) dva puta s 5 % otopinom MgSO4 . 7 H2O (Epsonova sol) u intervalu od 10 dana. Ovisno o godini, lokalitetu i genotipu, reakcija šecerne repe bila je razlicita. Prosjecne digestije za kontrolu i folijarni tretman bile su slijedece: 12,25 % i 12,50 % (1995. g), 14,95 % i 15,13 % (1996. g), 15,18 % i 15,44 % (1997. g). U 1998. g dobivene su znacajne razlike u reakciji šecerne repe ovisno o lokalitetu: u dva pokusa nije bilo reakcije (prosjeci 14,37 % odnosno 14,26 %), a u jednome pokusu (tlo inficirano s Rhizomania) je utjecaj folijarne prihrane bio vrlo znacajan (prosjecna digestija 15,10 % i 13,01 %).

šecerna repa; folijarna gnojidba; prinos; kvalitet

nije evidentirano