hrvatski

Teritorijalni aspekt načela iscrpljenja prava koja proizlaze iz žiga u europskom i hrvatskom pravu

Nakon harmonizacije žigovnog prava u Europskoj se uniji kao jedan od oblika ograničenja prava koja proizlaze iz žiga primjenjuje načelo ili doktrina iscrpljenja prava (engl.exhaustion of rights, njem. Erschöpfungslehre). Sukladno načelu iscrpljenja prava, prvim stavljanjem na tržište, tj. prvom prodajom proizvoda koji je označen žigom, iscrpljuju se za taj proizvod prava koja proizlaze iz žiga na način da nositelj žiga više ne može pozivom na svoje pravo kontrolirati daljnju sudbinu tog proizvoda u trgovačkom prometu. S obzirom na tržište na koje se primjenjuje, postoje tri emanacije tog načela: načelo nacionalnog iscrpljenja, načelo međunarodnog iscrpljenja i načelo iscrpljenja na području Zajednice (tzv.unijsko iscrpljenje). U konkretizaciji svake od tih triju emanacija istog načela ključno je pitanje gdje je proizvod prvi put stavljen u promet prodajom. Pojedine države članice Europske unije su prije harmonizacije žigovnog prava na različite načine propisivale ograničenja u izvršavanju prava koja proizlaze iz žiga. Međutim, kroz praksu Europskog suda pravde primijetilo se da različitost pravnih režima nepovoljno utječe na pravilno djelovanje (tadašnjeg) zajedničkog tržišta. Rezultat tumačenja Europskog suda pravde i harmonizacije žigovnog prava u Europskoj uniji primjena je načela unijskog iscrpljenja u svim državama članicama Europske unije, što uključuje i države stranke Europskog ekonomskog prostora. Prava koja proizlaze iz žiga iscrpljuju se za područje cijele Europske unije kad nositelj žiga ili netko drugi uz njegovo dopuštenje stavi proizvod označen žigom na tržište u bilo kojoj od država članica. Republika Hrvatska kao država kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji u svom je zakonodavstvu propisala primjenu načela iscrpljenja prava u skladu s pravnom stečevinom. U Zakonu o žigu NN 173/03 i 76/07 propisan je dvostruki pravni režim primjene načela iscprljenja prava s obzirom na njegov teritorijalni aspekt. Prvi se primjenjuje do dana stupanja Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, a drugi nakon tog datuma. U tekstu su izloženi argumenti koji govore u prilog shvaćanju da se na temelju odredaba o iscprljenju prava i u Zakonu o žigu kakav je na snazi bio prije Novele NN 76/07 i kakav je na snazi nakon Novele u Republici Hrvatskoj primjenjivalo i primjenjuje načelo nacionalnog iscrpljenja. Danom stupanja Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, načelo nacionalnog iscrpljenja zamijenit će se načelom unijskog iscrpljenja prava koja proizlaze iz žiga.

žig, žig Zajednice, iscrpljenje prava

nije evidentirano