hrvatski

Razina provođenja mjera zaštite bilja na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima - rezultati ankete

Zbog porasta ekoloških spoznaja i svijesti građana zapadne Europe te suočavanja s nizom negativnih popratnih pojava sredstava za zaštitu bilja, u tim područjima ciljevi poljoprivrede postaju proizvodnja kvalitetnih proizvoda uz što manje negativnih utjecaja na okoliš. Problemi vezani na zaštitu bilja time će sve više dolaziti do izražaja. Stoga je proizvodnja sukladna načelima integrirane proizvodnje u većini zemalja Europske Unije standard. Svjesna nužnosti da i zemlje koje su nedavno postale ili će postati članice EU prihvate ova načela u proizvodnji, europska organizacija za integriranu proizvodnju bilja "IPMEurope" organizirala je provođenje tzv. "Task force" programa u Mađarskoj, Slovačkoj i Hrvatskoj. Cilj ovih programa bio je dobiti jasniju sliku o sadašnjem stanju razine znanja i informiranosti proizvođača o problemima u zaštiti bilja kao i mjerama zaštite bilja koje se provode na OPG. Nositelj poslova za RH bio je Zavod za poljoprivrednu zoologiju. Rezultati provedenog istraživanja prezentirani su na sastanku ove organizacije održanom u Budimpešti od 29-31. svibnja 2006.g. Unatoč inicijativama o nužnosti donošenja zakonske regulative kojom bi se regulirala integrirana zaštita bilja u Hrvatskoj nema pomaka o čemu je izvješteno na skupu. S ciljem dobivanja jasnije slike provedena je anketa među poljoprivrednim proizvođačima. Ukupno je anketirano 110 proizvođača koji su odgovorili na 35 pitanja. Većina postavljenih pitanja predstavlja upitnik koji su koristile sve 3 zemlje, Mađarska, Slovačka i Hrvatska. Neka dodatna pitanja postavljena su proizvođačima iz zemalja koje imaju ili uvode zakone o integriranoj zaštiti bilja. U anketi su postavljena neka opća pitanja vezana na veličinu i srukturu posjeda, novouvedene kulture, provođenje analize tla na sadržaj hranjiva, korištenje mjera zelene gnojidbe, primjenu plodoreda, te novo uvedene tehnološke postupke u prizvodnji. Drugi dio pitanja odnosio se na mjere zaštite bilja koje se provode, na izvore informiranosti o raspoloživim mjerama, te informiranosti proizvođača o integriranoj zaštiti bilja. Rezultati dobivenih odgovora grupirani su s obzirom na strukturu anketiranih na proizvođače ratarskih, voćarskih i povrtlarskih kultura kao i na mješovite proizvođače. Opći zaključak je da iako postoje značajne razlike između grupa proizvođača, na anketiranim se gospodarstvima primjenjuju većinom kemijske mjere zaštite bilja. Iako navode da prate pojavu štetočinja na svojim posjedima većina proizvođača odluku o prskanju donosi temeljem iskustva iz prijašnjih godina ili temeljem dobivenog savjeta. Brojni proizvođači navodili su kao važan problem nedostatan broj stručnjaka savjetodavne službe. Unatoč tome što su brojni anketirani čuli o integriranoj zaštiti bilja (a neki su čak i uključeni u organiziranu proizodnju), ukupna informiranost o tome što donose smjernice i pravila integrirane zaštite bilja, kao i o prednostima i nedostacima ovog tipa zaštite vrlo je niska. Većina proizvođača izjasnila se da su spremni razmisliti o prikjučenju programima integrirane zaštite bilja ukoliko im netko to ponudi.

mjere zaštite bilja; integrirana zaštita bilja; obiteljska gospodarstva; Hrvatska; anketa

nije evidentirano