hrvatski

Primjena geomorfoloških istraživanja u vojnoj analizi terena - indeks zaštitnog potencijala zemljišta

U radu se analizira mogućnost zaštitnog potencijala reljefa s obzirom na mogućnost zaštite od motrenja, te zaštitu od učinka izravne protivničke paljbe. Na mogućnost zaštite i prikrivanja utječe čitav niz čimbenika, od reljefnih obilježja u vidu orografije, ekspozicije padina u odnosu na vlastite i protivničke strane, rasporeda i pružanja pojedinih konkavnih elemenata reljefa kao što su duboko usječene riječne doline ili uvale i veće ponikve u prostoru krša, preko naseljenih zona, te prostornog rasporeda i vrste šumske vegetacije do trenutnih vremenskih uvjeta u promatranom prostoru. U definiranom modelu indeksa zaštitnog potencijala reljefa izdvojena su tri primarna atributa reljefa vezana za orografiju kao modifikatora optičke vidljivosti u prostoru, raspored konkavnih oblika reljefa, te orijentacija padina u odnosu na raspored vlastitih i protivničkih snaga. Kao sekundarni, modifikacijski atributi u model su uvrštene vrijednosti gustoće ponikava i dolinske mreže. Primjenom GIS analiza, na temelju digitalnog modela reljefa, prostora SI dijela vojnog poligona &laquo ; Slunj&raquo ; , izračunate su vrijednosti primarnih i sekundarnih atributa reljefa, a analizom topografskih karata mjerila 1 : 25 000 i aerofotosnimaka definirane su vrijednosti gustoće ponikava. Za analizu vidljivosti s dominantnih vrhova (motrišta) korišten je algoritam Visibility ArcGis programskog paketa. Definiranje konveksnih reljefnih oblika izračunato je pomoću metode standardiziranog obilježja visina unutar kvadrata definirane površine. Atribut standardiziranog obilježja visine predstavlja mjeru relativne topografske pozicije kao dijela lokalnog reljefa i kao takav određen je intenzitetom visinskih promjena reljefa. Vrijednosti većeg negativnog predznaka označuju izrazito konkavne reljefne oblike dok, pozitivne vrijednosti definiraju izrazito konkavne oblike. Izračunom ekspozicije na temelju digitalnog modela reljefa određene su vrijednosti ekspozicija padina istraživanog područja prema rasponu azimuta glavnih i pomoćnih strana svijeta. Kako bi se mogla odrediti bonitetna vrijednost pojedinih ekspozicija padina definiran je položaj protivničkih i vlastitih snaga, gdje su snage protivnika smještene u smjeru sjeverozapada, a vlastite u smjeru jugoistoka. Primjenom kernelovog algoritme određivanje prostorne gustoće izračunat je ukupan broj ponikava, odnosno gustoća dolinske mreže unutar jedinične površine od 1 km2. Određivanje dolinske mreže za potrebe definiranja njihove gustoće unutar jedinične površine definirano je primjenom metode primarnog smjera otjecanja (Primary flow direction – FLOWD), koja određuje smjer otjecanja niz padinu analizom susjednih ćelija sa maksimalnim gradijentom pada. Na temelju preklapanja udjela pojedinih vrijednosti parametara modela indeksa zaštitnog potencijala reljefa izračunate su vrijednosti samog indeksa koji su grupirani u pet klasa (izrazito otvoren, otvoren, zaštićen, dobro zaštićen i izrazito zaštićen prostor). Gledajući istraživani prostor kao cjelinu potencijalnog bojišta iz provedene analiza proizlazi da ukupno 65, 6 % površine zadovoljava (zaštićen, dobro zaštićen i izrazito zaštićen prostor), a tek 34, 4 % ne zadovoljava (izrazito otvoren i otvoren prostor) uvjetima povoljnog zaklanjanja i prikrivanja s obzirom na reljefne čimbenike. Posljedica je to veće reljefne dinamike u okružju gorskih masiva i pobrđa koji dominiraju unutar istraživanog prostora. Za potpunu primjenu modela potrebno je definirati i ostale atribute zaštitnog potencijala reljefa vezane za vegetacijska i antropogena obilježja zemljišta.

GIS metoda; vojna geografija; morfometrija; digitalni model reljefa; geomorfološka istraživanja; Slunj

nije evidentirano