Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Pravna država i ljudska prava: Izazov kulturnog relativizma (CROSBI ID 142440)

Prilog u časopisu | izvorni znanstveni rad

Tucak, Ivana Pravna država i ljudska prava: Izazov kulturnog relativizma // Pravni život, 14 (2007), VI; 479-490

Podaci o odgovornosti

Tucak, Ivana

hrvatski

Pravna država i ljudska prava: Izazov kulturnog relativizma

Rad nastoji odrediti prirodu odnosa između kulturnog relativizma i univerzalnog poimanja ljudskih prava, te pokušava odgovoriti na pitanje može li se ove sukobljene zahtjeve pomiriti. Unatoč općem konsenzusu o univerzalnosti ljudskih prava izraženom u Općoj Deklaraciji o ljudskim pravima, i danas su prisutne razlike između država u pogledu domašaja i prioriteta međunarodnih ljudskih prava. Autori iz nekih istočnoazijskih zemalja i iz zemalja s islamskom tradicijom, ljudska prava označavaju kao zapadnjački koncept, koji ne ostavlja dovoljno prostora za mnoštvo ljudskih kultura. Načelo samoodređenja i nemiješanja pojavljuje se kao moguća pravna podrška takvih stajališta. Rad naglašava da puno prije no što su se pojavile „azijske vrijednosti“ zapadna intelektualna tradicija imala je slične kritike ljudskih prava. Sveobuhvatna kritika prava koju je dao Jeromy Bentham može se pronaći u djelu objavljenom poslije njegove smrti Anarchical Fallacies u kojem se osvrće na deklaracije o pravima čovjeka i građanina donesene u Francuskoj u razdoblju revolucionarnog previranja krajem 18. stoljeća. Najjače kritike liberalnog individualizma došle su od autora koji su pisali u marksističkoj tradiciji. Današnji napadi na zapadnjačke vrijednosti svojim isticanjem dominacije i eksploatacije otkrivaju utjecaj koji je socijalistička misao imala na oblikovanje ljudskih vrijednosti u zemljama u razvoju. Rješenje za integriranje kulture u univerzalizam ljudskih prava nalazi se u tzv. „pročišćenom univerzalizmu“ koji podrazumijeva dijalog između kultura. Rad ističe da koncept prava koji vidi prava kao načela, kao što je to predložio Ronald Dworkin, omogućuje upravo to. Načela, za razliku od pravila, imaju dimenziju težine ili važnosti. Kada su načela u sukobu (kao u primjeru ljudskih prava i kulture, tj. prava na kulturu) mora se uzeti u obzir relativnu težinu ili važnost svakog načela.

ljudska prava; prirodna prava; kulturni relativizam

nije evidentirano

engleski

Rule of Law and Human Rights: The Challenge of Cultural Relativism

nije evidentirano

human rights; natural rights; cultural relativism

nije evidentirano

Podaci o izdanju

14 (VI)

2007.

479-490

objavljeno

0350-0500

Povezanost rada

Pravo