hrvatski

"Ekklesia i polis". Politika u ranokršćanskoj misli

U prvom dijelu priloga sažeto se donose osnovne značajke helenističkog religioznog svijeta u početku kršćanskog razdoblja. Državnu politeističku religiju u Rimskom carstvu iznutra slabi i razara prodor istočnih misterijskih kultova, praznovjerje, astrologija, magija, vjera u snove i vještina njihova tumačenja, vjera u čudo i žudnja za izgubljenim zdravljem. Kršćanstvo u taj politeistički svijet ulazi s jakim značajkama svjedočanstva života, nasljedovanja Krista i spremnošću na mučeništvo. Poganskoj državi to jačanje crkvene svijesti nije ostalo skriveno. U drugom dijelu priloga prate se poganski književni, filozofski i državni napadi na kršćanstvo. Osnovni razlog carskih ukaza za progon kršćana krije se u činjenici da se želi ponovnmo vratiti poganska politeistička religija kao osnovica političke i društvene stabilnosti Rimskog carstva. To je prvotni razlog Dioklecijanovih progona kršćana. U trećem dijelu analiziraju se nastojanja cara Konstantina u prilog slobode kršćana i pobjede kršćanstva nad poganstvom sa svim posljedicama koje je 'konstantinski obrat' imao za budućnost.

helenistički svijet; religioznost; praznovjerje; filozofija; politika; progon kršćana; rimski carevi; kršćanski život

nije evidentirano