hrvatski

Matematički i/ili kvazimatematički modeli jezika?

Struktura matematičkog jezika ne zanima samo matematičare jer matematičkom denotativnom jeziku, kao najvišem obliku znanstvenog jezika, teže sve znanosti, pa i suvremena lingvistika. Odatle i matematički modeli koji nalaze svoje mjesto u jezičnome modeliranju. Svaki model jezika teži preciznosti i ekonomičnosti, pa ipak kodifikacija stereotipnih izraza pomoću matematičkih simbola nužna je ali ne i dovoljna za uspostavu matematičkog modela, obrasca koji ispunjava sve stroge kriterije matematike. Stoga i nije riječ o pravom matematičkom, nego o kvazimatematičkom (matematiziranom) modelu koji se samo prepoznaje po migraciji matematičkih termina. No ponajprije je to terminološka podudarnost - podudarnost na planu izraza, ali ne i na planu sadržaja. Drugim riječima, kontekst implicira drugačije iščitavanje takvog modela, a preciznost definicije ustupa mjesto labavoj heuristici. No i takvi se kvazimatematički modeli primjenjuju u znanosti kao supstituenti matematičkog modela koji je ponekad prestrog, pretvrd i kao takav neprimjenjiv. Jezično modeliranje prepostavlja komplementarnu koegzistenciju oba modela. Relativne vrijednosti i jednog i drugog modela jamče primjenu relevantnog modela u lingvističkoj teoriji u svrhu sinteze i formalizma, ali ne i mistifikacije.

matematika; lingvistika; kvazimatematički; jezično modeliranje; metajezik; značenje

nije evidentirano