hrvatski

Etnokultura i usmena književnost Hrvata u stolačkom kraju

Rad je nastao u koautorstvu prof. dr. sc. Marka Dragića i njegove studentice Marije Brać kojoj je bio mentorom pri pisanju diplomskoga rada. Marija Brać je u stolačkom kraju izvorno zapisala neke narodne običaje, ophode i usmeno-književne oblike. Zapisi su snimljeni po uzusima suvremene folkloristike. Članak je komponiran od četrnaest poglavlja i šest potpoglavlja: 1. Adventski običaji ; 1.1. Đetinjci, Materice, Očići, 1.2. Badnjak ; 2. Mirboženje ; 3. Veselanje ; 4. Zdravica ; 5. Uskrsni običaji ; 6. Spasovdan (Uzašašće) ; 7. Ivandan ; 8. Svadbeni običaji u Dubravama kod Stoca ; 9. Narodno predviđanje vremena i uroda ; 10. Vjerska usmena lirika ; 10.1. Molitve koje se mole kad grmi, 10.2. Večernje molitve, 10.3. Ispovijed vjere ; 11. Uroci ; 12. Usmene priče ; 13. Predaje, 13.1. Povijesne predaje ; 14. Usmene i pučke lirske pjesme. Premda, nekoć iznimno bogata narodna umjetnost, neumitno pada u zaborav, ipak se još uvijek na terenu mogu naći vrsni pripovjedači koji, su unatoč golemim nevoljama, u svojem pamćenju sačuvali velik broj primjera hrvatske tradicijske kulture. Tome svjedoči i ovaj članak, ali i podstiče na snimanje duhovne baštine, jer je to jamstvo očuvanju nacionalnoga i vjerskoga identiteta nama i našim pokoljenjima. Rad ima višestruk značaj i dobrodošao je: filolozima, etnolozima, antropolozima, teolozima, povjesničarima, arheolozima, sociolozima, kao i svima onima koji cijene svoje korijene i pretke.

etnokultura ; usmena književnost ; Stolac ; Hrvati.

nije evidentirano