hrvatski

Malarija u Hrvatskoj: nekad, danas i sutra

Malarija je nekad u Hrvatskoj bila ozbiljan javnozdravstveni problem. U Hrvatskoj je službeno proglašena iskorijenjenom 1964. godine, a od 1958. nema autohtonih infekcija. U prvom desetogodišnjem razdoblju poslije iskorjenjivanja tri su slučaja prenesena transfuzijom. Svi ostali slučajevi, zabilježeni do kraja 1998., ukupno njih 308, importirani su slučajevi malarije. U posljednjih 10 godina zabilježeno je 119 slučajeva. Najviše je infekcija uzrokovano s P. falciparum -71 (59, 66%), zatim P. vivax u 31 (26, 05%), miješane infekcije su utvrđene u 8 slučajeva (6, 73%).P. malariae potvrđen je u dva slučaja (1, 68%), a P. ovale u jednom slučaju (0, 84%), dok je neodređeno ostalo 6 slučajeva (5, 04%). Najveći broj oboljelih od importirane malarije u Hrvatskoj čine pomorci. U Hrvatskoj plovi oko 30.000 pomoraca, od čega oko 10.000 na stranim brodovima. Prosječno ih godišnje od malarije oboli 8. S obzirom na to da dosta pomoraca plovi pod zastavama drugih država, pouzdanih podataka koliko naših pomoraca oboli od malarije nema, ali se pretpostavlja da je broj znatno veći. Komarac prenositelj malarije i danas egzistira na području Republike Hrvatske. Pojava sporadičnih autohtonih slučajeva malarije u susjednim zemljama u kojima je malarija također eradicirana upozorava na oprez i moguću ponovnu pojavu autohtone malarije. S obzirom na sve veću rezistenciju uzročnika malarije na poznate antimalarike, uključujući i mefloquine, odgovarajuća kemoprofilaksa, smanjivanje populacije komaraca i zdravstveni nadzor nad povratnicima iz endemičnih područja malarije su odrednice kontrole malarije u našoj zemlji, sukladno odrednicama kontrole malarije Svjetske zdravstvene organizacije. Uz to, bar u obalnom dijelu Hrvatske postoji potreba sveobuhvatnijeg entomološkog istraživanja komaraca uključujući vrstu Anopheles.

Malarija-epidemiologija; Hrvatska-epidemiologija

nije evidentirano