hrvatski

Ekonomski imperativ produljenja radnog vijeka u Hrvatskoj

Zbog rasta udjela umirovljeničke u odnosu na radnoaktivnu populaciju vodeće države Europe u posljednje vrijeme sve više strahuju za dugoročni potencijal svog gospodarskog rasta. Neprihvatljiv omjer između broja osiguranika i broja korisnika mirovina obavezno treba riješiti optimalnim mjerama u vrlo kratkom vremenu pazeći pritom da se održi optimalno zdravlje populacije. Europski smjer mirovinske reforme napušta izričito administrativno umirovljenje, u korist postupnog odlaska u „ mirovinu” u dobi kada je osoba funkcionalno onesposobljena za obavljanje radnih zadaća i poslova ili kada sam želi prestati raditi odnosno poslodavac objektivno utvrdi da nema potrebe više za tim poslovima. Kako gerontologija i gerijatrija kao zasebne znanstvene discipline potvrđuju ne istovjetnost kronološke dobi pojedinca sa biološkom i kako starost nije sinonim za bolest, već je to normalna fiziološka pojava, opravdani su razlozi produljenja radnog vijeka te je potrebno ispuniti sljedeće preduvjete: 1. Obavezno je uvesti preventivne gerontološke preglede za starije zaposlenike koji bi imali produženi radni vijek. Navedene preglede trebao bi provoditi multidisciplinarni tim liječnika i drugih stručnjaka koji bi bili kvalificirani procjenjivati radnu sposobnost starijih osoba. Ti pregledi provodili bi se periodično poput pregleda za dobivanje vozačke dozvole. Provođenje i organizacija navedenih pregleda odvijala bi se pri Centrima za gerontologiju županijskih Zavoda za javno zdravstvo i Grada Zagreba u realizaciji Službe za medicinu rada. 2. Poslodavac mora primarno iskazati potrebu za daljnjim zapošljavanjem starijih djelatnika uz uvjet njegovog zadržavanja sa svrhom prijenosa znanja, umijeća i vještina iz iskustvenog procesa rada na mlađe zaposlenike. Time se ostvaruje fokusirani cilj razvoja gospodarstva i zbog neopetovanja pogrešaka iz trajnog procesa rada. 3. Uspostava gospodarstvenih okvira po mogućnosti poreznih odabranih olakšica kojima bi poslodavac bio stimuliran za zadržavanje starijeg djelatnika zbog daljnje primjene njegovih iskustava, znanja, vještina i umijeća iz procesa rada. 4. Specifikacija određenih zanimanja kod kojih ne bi bilo moguće produljiti radni vijek zaposlenika zbog specifičnosti samog posla, kao što je već navedeno građevinska i sl. To bi bila zaposlenja kod kojih je potreban veliki fizički napor, izloženost velikom stresu, nepovoljni okolinski čimbenici i sl., uvažavajući i spolnu diferencijaciju. Sve navedeno potvrđuje preporuku Centra za gerontologiju ZZJZGZ-a – Referentnog centra Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske za zaštitu zdravlja starijih osoba, kojom se upućuje na izmjene postojećeg rigidnog administrativnog limita od 65 godina odlaska u mirovinu. Preporuka je postupno odlaženje u mirovinu uvjetovano sa funkcionalnom sposobnošću pojedinca uz obligatorno produljenje radnog vijeka za ona zanimanja i zvanja u kojima je nužan prijenos umijeća, radnog iskustva, znanja i vještina na mlađe djelatnike kako bi se izbjegle pogreške iz prošlosti procesa rada. To će ne samo ojačati i razviti gospodarstvo nego će i znatno utjecati na zapošljavanje mlađe generacije zaposlenika.

produljenje ranog vijeka, tržišno umirovljenje, starije osobe, aktivno produktivno starenje, reforma mirovinskog osiguranja, demografska kretanja u Hrvatskoj, management za starije osobe

nije evidentirano