engleski

Soil quality aspects for organic horticultural farming

Provedeno je istraživanje pogodnosti tala na obiteljskim gospodarstvima koja se bave hortikulturnom proizvodnjom, pretežno vinogradarskom i povrćarskom, na ekološkim načelima, u kontinentalnom i priobalnom području Hrvatske. Ciljevi istraživanja su bili sljedeći: (1) definiranje postupka utvrđivanja pogodnosti lokacija za ekološku proizvodnju bilja, uključujući sve postupke i redoslijed terenskih i laboratorijskih istraživanja, te dokumentiranje rezultata, te (2) utvrditi da li neke od kemijskih značajki tala uzrokuju različitu biopristupačnost potencijalno štetnih tvari, prvenstveno teških metala, u tlima istih ili sličnih razina koncentracija. Parcele i mjesta uzorkovanja su preneseni na digitaliziranu topografsku kartu odgovarajućeg mjerila. Analiziran je veliki broj parametara kvalitete tla u uzgoju povrća (i dijelom ratarskih kultura) i vinove loze u različitim klimatskim područjima Hrvatske. Na području Zagrebačke županije ekološki proizvođači povrće i ratarske uzgajaju uglavnom na pseudoglejnim tlima, djelomično hidromelioriranima. Na takvim tlima je teže gospodariti na ekološkim načelima, a učinak mjera koje trebaju polučiti popravak određenih svojstava tla (povećanje sadržaja humusa, održavanje povoljne mikrobiološke aktivnosti, održavanje razine pristupačnih biljnih hranjiva i dr.) je vrlo spor. Ukoliko nisu izložena izravnoj antropogenoj imisiji onečišćenja, ta tla karakteriziraju vrlo niske koncentracije potencijalno toksičnih elemenata. Slabu reaktivnost pseudoglejnih tala potvrdila je i činjenica da se od ukupnog sadržaja bakra samo 0, 33% postiže u otopini tla nakon ekstrakcije 0, 01 M CaCl2, nikla 0, 85%, cinka 0, 25%, dok krom i olovo nije bilo moguće utvrditi u otopini niti primjenom vrlo osjetljive instrumentalne tehnike (ICP-OES). Antropogena tla vinograda na laporu u području Sv. Ivana Zeline su najvećim dijelom antropogenizirane rendzine na laporu na površinama koje se zbog specifičnih ekoloških uvjeta tradicionalno koriste za uzgoj vinove loze. Prosječni ukupni sadržaji potencijalno toksičnih metala odgovaraju ishodišnim vrijednostima za šire područje, osim za krom i nikal, za koje je prethodnim istraživanjima utvrđeno da su na širem zagrebačkom području, a posebno u zelinskom području litogenog porijekla, te, naravno, bakar. Prosječno je samo 0, 16% od ukupnog bakra ekstrahirano s 0, 01 M CaCl2, što znači da je niski rizik od fitotoksičnosti bakra čak i za vrste koje se koriste za zatravljivanje ili kulture za zelenu gnojidbu. Općenito su za tla krškog i priobalnog područja Hrvatske karakteristične više koncentracije većine elemenata, između ostalog i potencijalno toksičnih metala. To je čest slučaj za kadmij, te za krom i nikal. Koncentracije bakra više od dopuštenih opet su vezane za primjenu uzgojne mjere zaštite vinove loze od bolesti bakarnim sredstvima kojih je primjena dopuštena i u ekološkom uzgoju. Pojedinačne ekstrakcije su pokazale da se u otopinu tla može otpustiti samo 0, 06% od ukupnog bakra u površinskom sloju tla (CaCl2-ekstraktibilni), dok za druge mikroelemente i potencijalno toksične metale nije bilo moguće utvrditi koncentracije u ekstraktu CaCl2.

bio-availability; soil quality; heavy metals; toxicity; growing measures

nije evidentirano