hrvatski

Spolno prenosive bolesti u Hrvatskoj - epidemiološki aspekt

U posljednja se tri desetljeća u čitavom svijetu pa tako i u Hrvatskoj, opaža značajan porast učestalosti spolno prenosivih bolesti, koje sve više predstavljaju globalni problem. Primjeri takvih bolesti su nespecifični uretritisi izazvani klamidijom i mikoplazmama, HPV genitalne infekcije, genitalni herpes kao i HIV bolest. Prema Zakonu od zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti u Hrvatskoj je obvezno prijavljivanje AIDS-a, sifilisa, gonoreje i entiteta pod nazivom "klamidijske infekcije i druge spolno prenosive bolesti". O incidenciji bakterijske vaginoze, HPV infekcije, infekcije herpes genitalisom, mikoplasmama i ureaplasmom postoje pojedinačna klinička i epidemiološka istraživanja. Učestalost sifilisa i gonoreje u Hrvatskoj u posljednja dva desetljeća je niska, dok su slučajevi ulcusa mole, lymphogranuloma venereum i donovanoza iznimni i to najčešće preneseni iz tropskog područja. Sifilis i gonoreja, iako se i dalje bileže kao nova oboljenja, ne predstavljaju više javno zdravstveni problem u Hrvatskoj. Obolijevanje od gonoreje je u zadnjih 20-tak godina opalo za 95%. Infekcije uzrokovane klamidijama su problem kod žena jer se javljaju u reproduktivnoj dobi i ugrožavaju reproduktivno zdravlje. U našem istraživanju kojim je obuhvaćeno 1136 žena dobne skupine od 15 do 19 godina HPV infekcija je bila utvrđena kod 71 žene (6, 25%) a od tog broja žena CIN bilo kojeg stupnja utvrđen je kod 46 žena (64, 8% ili 4, 0% ukupnog broja žena), AIDS/HIV infekcija se zahvaljujući provođenju Nacionalnog programa borbe protiv AIDS-a drži pod kontrolom i broj oboljelih ne pokazuje trend porasta. Rizična skupina za AIDS/HIV infekciju su radnici na radu u inozemstvu i transportni radnici. Prema našem istraživanju provedenom 2004. godine pomorci čine 15% oboljelih/inficiranih od AIDS/HIV. Klamidijske infekcije najvjerojatnije se ne prijavljuju u cjelosti jer podaci Službe za zdravstvenu zaštitu žena pokazuju višestruko veći broj oboljelih od prijavljenih. Glavni je razlog za porast učestalosti spolno prenosivih bolesti u mlađoj populaciji osim biološkog (osobita osjetljivost stanica genitalnog sustava prema infekciji u ovom uzrastu) i kulturološko-odgojni čimbenik. Iako postoji općeniti porast uporabe preventivnih sredstava kod adolescenata, njihova uporaba je i dalje na niskoj razini. Prezervativi se kod ove skupine rabe prvenstveno u svrhu zaštite od neželjene trudnoće, a na drugom mjestu je zaštita od spolno prenosivih bolesti.

Spolno prenosive bolesti; epidemiologija; Hrvatska

nije evidentirano