hrvatski

Prostorno-demografsko određenje etničkog i političkog pojma Bosanske Posavine

Demokratizacijom unutrašnjih odnosa u Jugoslaviji, uvođenjem višestranačja, time što su na prvim demokratskim izborima u BiH održanim krajem 1990. pobijedile nacionalno-afirmativne stranke – stvarao se, uz ostalo i politički prostor za adekvatniju regulaciju statusa bosansko-posavskih Hrvata. U skladu sa zahtjevima koji su se unutar hrvatskog političkog vodstva u BiH iskristalizirali do kraja 1991. najpoželjniji vid regulacije tog statusa imao se očitovati posredstvom uspostave, uvjetno rečeno, hrvatske bosansko-posavske teritorijalne jedinice unutar složeno uređene BiH. Međutim, srpska veliko državna agresija u BiH dokinula je mogućnost mirne regulacije statusa i odnosa bosansko-hercegovačkih naroda. U konačnici na karakter su unutrašnjeg uređenja BiH presudno utjecali rezultati proizišli iz rečene agresije, odnosno rata koji je njom izazvan. U priloženom radu, rukovodeći se rezultatima popisa iz 1991. pokušali smo odrediti točan prostorni okvir i etnički karakter dijela Bosanske Posavine pretežito nastanjenog Hrvatima te na temelju tako stečenog uvida odrediti kakav je racionalni, ujedno i optimalni politički okvir mogla imati hrvatska bosansko-posavska jedinica. Na koncu u radu smo iznijeli rezultate ratnih i poslijeratnih zbivanja na demografske i političke pozicije bosansko-posavskih Hrvata.

Hrvati; Srbi; Muslimani/Bošnjaci; Bosanska Posavina; rat u Bosni i Hercegovini; međunarodna zajednica

nije evidentirano