hrvatski

Suzbijanje kukuruznog moljca (Ostrina nubilalis Hübner) na silažnom kukuruzu bilološkim preparatom Biobit XL

Kukuruz je kultura koja se u Hrvatskoj uzgaja na 400.000 ha, a na oko 40% površina uzgaja se u monokulturi (Ivezić & sur. 1998). Glavnina proizvodnje, oko 82%, je na obiteljskim gospodarstvima s prosječnim prinosom od 3,74 t/ha. Prinosi na društvenim gospodarstvima su nešto veći, te iznose 5,23 t/ha, a proizvodnja je organizirana na 17,93% društvenih površina. Kukuruzni moljac u našim uvjetima ima jednu do dvije generacije godišnje, a njegov intenzitet je iz godine u godinu različit. Na području Istočne Hrvatske prosječni napad kroz 25 godina (1971-1996.) bio je 37,08%. Zadnjih desetak godina intenzitet napada je oko 50%. Kako se suzbijanje ovog štetnika ne provodi kontinuirano, a i neke osnovne agrotehničke mjere izostaju (ostavljanje zrelog i neobranog kukuruza na polju, kasni zaoravanje ostataka kukuruzovine i dr.), kukuruzni moljac lakše prezimljava, a posljedica je jači napad slijedeće godine. Suzbijanje kukuruznog moljca na silažnom kukuruzu biološkim preparatom Biobit XL u dozi od 3 l/ha smanjilo je intenzitet napada za 41%. Došlo je i do smanjenja broja rupa i gusjenica po bljci. Na tretiranim površinama utvrđena je 0,64 rupa i 0,37 gusjenica po biljci u odnosu na kontrolu gdje je utvrđeno 1,61 rupa i 1,79 gusjenica po biljci. Kako se ovdje radi o silažnom kukuruzu, i rupe i gusjenice nalazile su se na dijelu stabljike iznad klipa, jer su to gusjenice druge generacije. Dužina oštećenja stabljike u kontroli je 4,11 cm, a u tretiranim biljkama oštećenje je iznosilo 1,28 cm po biljci. Ovi pokazatelji ukazuju na mogućnost suzbijanja kukuruznog moljca biološkim preparatom na bazi Bacilus thuringiensis.

kukuruzni moljac; Ostrina nubilalis Hübner; silažni kukuruz; Biobit XL; biološko suzbijanje

nije evidentirano