hrvatski

Neoliberalna globalizacija u sudaru civilizacija

Metodologijski možemo razlikovati globalizaciju kao sveprisutni realitet u opstojećem svijetu, kao vrijednosno neutralni fenomen sa svojim pozitivnim i negativnim sastavnicama i značajkama, s jedne strane, od globalizacije kao neo-liberalno usmjerene gospodarske i društvene politike kojom upravljaju vodeći svjetski centri moći. Takva vrsta pro-globalizacijske politike obično se označuje kao globalizam. U skladu s navedenim pristupom globalizacija se nadaje kao dinamičan proces tijekom kojega se društvene strukture modernizacije (kapitalizam, racionalizam, industrijalizacija, birokracija itd.) nezaustavljivo šire svijetom uništavajući kulturni identitet ne-zapadnih civilizacija. U istome smislu globalizacija se nadaje kao najvažniji i najdjelotvorniji instrument nastavljanja dominacije Zapadne civilizacije nad ostalim svjetskim civilizacijama, te se očituje kao hiperkapitalizam, kao imperijalizam McDonaldsa (mekdonaldizacija) Hollywooda i CNN-a te kao neokolonijalizam. Novoinauguriranim procesom globalizacije ne samo da se nastavlja, nego se i povećava nejednakost, kako između bogatih i siromašnih zemalja, tako i između zapadne i ne-zapadnih civilizacija. Globalizacija se na taj način očituje kao oblik postkolonijalnog imperijalizma koji ne samo da produbljuje eksploataciju 'periferije' od strane 'centra', odnosno 'Juga' od strane 'Sjevera', već listi žrtava globalizacije pridodaje i većinu postkomunističkih zemalja Drugog svijeta (tzv. 'poluperiferija') , poglavito onih koje trajno ostaju 'istočno od raja' - izvan novouspostavljene željezne zavjese između Europske Unije i euroazijskog (jugo)istoka. U odnosu na navedene zemlje globalizacijski procesi uzrokuju permanentne financijske i gospodarske krize, uznapredovano osiromašenje kao posljedicu programa prilagođavanja propisanih od strane MMF-a i Svjetske banke, daljnje deprivilegiranje u svjetskoj trgovini, narasle ekološke posljedice industrijskog zagađenja bez gospodarske dobiti, kao i kulturni imperijalizam što ga nameću globalne komunikacije. Kako u naznačenom kontekstu sravniti globalizacijsku i civilizacijsku paradigmu, fenomen globalizacije i sudar civilizacija? Ako se fokusiramo na globalizam kao ideologijski i usmjeriteljski motor svekolike globalizacije, koji joj presudno određuje pravac, dinamiku, te što je najvažnije cost i benefit efekte, onda globalizaciju, preciznije rečeno neo-liberalni globalizam možemo definirati i kao puki instrument, i to jedan od najefikasnijih, koji koristi zapadna civilizacija u naporu da održi dominirajući položaj u tekućem sukobu civilizacija.

globalizacija, globalizam, sudar civilizacija, centar, periferija, neoliberalizam

nije evidentirano