hrvatski

Razina obrazovanja i ishodi na tržištu rada u prvim godinama radne karijere.

Svrha ove komponente studije o mladima u nepovoljnom položaju jest prikazati dinamiku integracije u tržište rada mladih koji su nedavno završili redovno obrazovanje. Tijekom proteklog desetljeća broj mladih osoba koje ulaze u tržište rada postojano se smanjuje, što je odraz smanjenja broja rođenih koji se dogodio u 1980-ima, ali i ekspanzije participacije u sustavu tercijarnog obrazovanja koja odgađa njihov ulazak na tržište rada. Podaci ankete o radnoj snazi pokazuju da svakom godinom iz sustava obrazovanja sve manje mladih izlazi bez završenog srednjeg obrazovanja, a sve veći broj u svijet rada ulazi sa diplomom neke od institucija visokog obrazovanja. U proteklih nekoliko godina nezaposlenost mladih pratila je opće trendove na tržištu rada i smanjila se gotovo dvostruko, ali je i dalje stopa nezaposlenosti mladih dva i pol puta veća od opće stope nezaposlenosti. Promatrana kroz tijek karijere, nezaposlenost mladih iznadprosječna je u prvih šest godina po završavanju obrazovanja. Postojani ekonomski rast nakon 2000. godine zajedno sa smanjivanjem broja mladih po svemu je sudeći ubrzao ovu integraciju u generacijama koje su nedavno ušle na tržište rada. Međutim, značajan i sve veći dio osoba koje ulaze na tržište rada karijeru počinje sa nesigurnim zaposlenjem, najčešće u vidu ugovora na određeno vrijeme. Iako to nije preferirani oblik zaposlenosti za većinu mladih, i nekoliko godina nakon ulaska na tržište rada, ovakvi su radni aranžmani još uvijek uobičajeni. Usporedbom položaja na tržištu rada osoba različitog stupnja obrazovanja koje se nalaze na početku radne karijere, rizik nezaposlenosti se pokazao ispodprosječnim za one koji su završili tercijarno obrazovanje, dok je iznadprosječan i rastući za mlade koji su ušli na tržište rada bez završenog srednjeg obrazovanja. I dinamika uključivanja na tržište rada razlikuje se ovisno o završenom stupnju obrazovanja. Osobe sa postignutim višim stupnjem obrazovanja u pravilu se brže integriraju u tržište rada, češće su radno aktivni te rjeđe rade na nesigurnim poslovima. Osobe koje nisu završile srednje obrazovanje, ali i one koje su završile samo gimnazijsko obrazovanje susreću se sa značajnim problemima u integraciji na tržište rada i često se dugoročno ne mogu uspješno uključiti u svijet rada. Obrazovanje izravnije povezano sa tržištem rada (trogodišnje srednje i ne-sveučilišno tercijarno) vezano je uz nešto niži rizik nezaposlenosti neposredno po završavanju obrazovanja, ali u nešto kasnijoj fazi karijere pojedinca vjerojatnost da će biti nezaposlen je manja ukoliko je pohodio četverogodišnje strukovno ili akademsko obrazovanje. Temeljem ovih i drugih nalaza studija preporuča sljedeće: Mjere usmjerene na mlade potrebno je ciljati na osobe bez radnog iskustva, odnosno glavni bi kriterij trebalo biti vrijeme proteklo od završetka obrazovanja, a ne kronološka dob. Povećani rizik od izbivanja iz tržišta rada (neaktivnosti) najviše je prisutan u prve tri godine po završetku obrazovanja, a od nezaposlenosti u prvih pet godina. Stoga bi politike aktivacije i zapošljavanje mladih bilo učinkovito uspostaviti u ovim vremenskim okvirima. Europska strategija zapošljavanja počiva na stvaranju ne samo većeg broja poslova, nego i kvalitetnijih poslova. Stoga je bitno implementirati politike koje potiču zapošljavanje mladih na kvalitetnijim i stabilnijim poslovima. Povećanje broja visokoobrazovanih i dostupnosti tercijarnog obrazovanja svim društvenim skupinama ključan je instrument za smanjivanje rizika socijalne isključenosti kod mladih. Nužno je instrumentima obrazovne i socijalne politike poticati mlade da adekvatno biraju te završavaju započete obrazovne karijere. Obzirom na izuzetno loše mogućnosti osoba bez srednje škole na tržištu rada, potrebno je uspostaviti princip srednjeg obrazovanja kao svima dostupnog prava – na način na koji je prije dvije generacije uspostavljeno pravo na besplatno osnovno obrazovanje u bilo kojoj fazi života. S obzirom na značajne uložene osobne i društvene resurse, vrlo je važno da sustav visokog obrazovanja bude ustrojen na način koji omogućuje završavanje studija većini primljenih kandidata, kao što je slučaj u većini europskih zemalja. Za ovo je ključna adekvatna selekcija prilikom upisa.

mladi; tržište rada; nezaposlenost; obrazovanje

nije evidentirano