hrvatski

Procjena učinka regulacije hidrološkog sustava na riblje populacije u Mostarskom blatu

Mostarsko blato površine 3800 ha je najniži horizont u slijevu rijeke Lištice. Smješteno je na nadmorskoj visini od 225 m.n.m. do 245 m.n.m., a okruženo je brdima Orlovcem, Mikuljačom, Viračom, Trlom i Vardom. Srednja godišnja temperatura zraka je 14 oC. Najhladniji mjeseci su prosinac, siječanj i veljača, a najtopliji srpanj i kolovoz. Područje Mostarskog blata ima godišnje padaline od 1780 l/m2 s oko 140 kišnih dana tijekom godine. Osim rijeke Lištice i povremene rijeke Ugrovače koja je bujičnog karaktera u središnjem dijelu polja, rijeka Lištica prima vode Crnašnice i Mokrašnice. Problem plavljenja Mostarskog blata razmatra se jos od 1900. godine. U cilju smanjenja poplava projektiran je i 1947. godine izgrađen tunel Varda. Voda se osim tunelom iz Mostarskog blata odvodi i ponorima Krenica, Košina, Renkovača te Kruševo ponorom i Velikom jamom. Navedeni ponori važni su za pojavu endemske riblje vrste prikanca (Phoxinellus pseudalepidotus). Prema starijim literaturnim podacima osim prikanca i potočne pastrve (Salmo trutta m.fario) u rijeci Lištici obitavala je neretvanska mekousna (Salmothymus obtusirostris oxyrhynchus) i jegulja (Anguilla anguilla). Danas u rijeci Lištici i porječjima žive samo tri riblje vrste: prikanac, potočna i dužičasta pastrva. Uvidom u dokumentaciju izgradnje hidroelektrane Mostarsko blato i djelomičnim uređenjem korita rijeke Lištice, mišljenja smo da neće doći do ugroze ribljih vrsta koje naseljavaju rijeku Lišticu i porječja.

hidrološki sustav; riblje populacije; ugroženost; Mostarsko blato; BiH

nije evidentirano