hrvatski

Globalizacija i građansko-državljanska prava

Rad čitatelja prvo uvodi u ključne aspekte rasprave o globalizaciji i njihove kontroverzije, a potom se bavi pitanjem krize nacionalnog modela građanskoga državljanstva (citizenship). Od 1999-ih vode se rasprave između zastupnika dvije suprotstavljene teze. Po jednoj, unatoč globalizacijskim promjenama u ekonomskoj, političkoj i kulturnoj sferi društva, nacionalno državljanstvo pokazalo se uvelike rezistentnim, pa čak i sposobnim za revitalizaciju. Više se, barem 1999-ih javilo istraživača, koji dokazuju da se u novije vrijeme identitet neke osobe, kao člana neke nacionalne zajednice, postupno razdvajao od njezinih ljudskih i civilnih prava. To je dovelo do ustanovljenja alternativnog 'postnacionalnog modela članstva': pojedinačnih i grupnih prava koja ne ovise o državljanstvu. Prema toj tezi nacionalne države pretrpjele su fundamentalne transformacije, i postale instrumenti za implementiranje međunarodnih konvencija i normi o ljudskim pravima, kao eminentno osobnim a ne državljanskim pravima. Ima i pokušaja pomirenja ovih suprotstavljenih pozicija. Takvi autori priznaju ozbiljnost izazova konvencionalnom nacionalnom modulu građanskoga državljanstva, ali dokazuju da su ti procesi i dalje prvenstveno unutarnja stvar liberalnih demokracija. Neki najnoviji radovi nastoje izaći izvan uskih i isključivih konceptualnih okvira nacionalne države i postnacionalnog članstva, pokušavajući objasniti upravo proturječne procese promjena u konstituciji građansko državljanskih prava. Predlažu se i novi koncepti državljanstva kao odgovora na izazove globalizacije i međunarodnih migracija – kao što je multikulturalni ili supranacionalni. Napokon, postmoderni pisci govore o postmodernom ili kozmopolitskom građanstvu, koje nije više neposredno vezano uz nacionalnu državu.

građansko-državljanstvo; građanstvo; državljanstvo; prava; globalizacija; nacionalna država

nije evidentirano