hrvatski

Utjecaj bakterizacije i prihrane KAN-om na kakvoću i prinose novih genotipova graška (Pisum sativum L.) u smjesi s pšenicom

Trogodišnjim istraživanjima (2002.-2005. godine) utvrđivan je utjecaj djelotvornosti bakterizacije sjemena novih genotipova ozimog graška (G1, G2, G3, G4) i prihrane dušikom (60 kg ha-1 dušika) na broj i masu suhe tvari kvržica na korijenu graška, prinose zelene mase i suhe tvari graška, prinose sirovih bjelančevina i energije te kakvoću graška u smjesi s pšenicom cv. Sana. Prije sjetve izvršena je predsjetvena bakterizacija sjemena novih genotipova ozimog graška sojem Rhizobium leguminosarum bv. viciae 1001 iz zbirke Zavoda za mikrobiologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj aktivnih kvržica na korijenu graška utvrđen je na varijanti bakteriziranoj sojem R. leguminosarum bv. viciae 1001 (34, 7/biljci), kao i ukupan broj kvržica (aktivne + neaktivne) na korijenu graška (38, 4/biljci). Najveća masa suhe tvari kvržica na korijenu graška utvrđena je na bakteriziranoj varijanti (0, 1966 g/biljci). Prosječni prinosi suhe tvari novih genotipova graška kretali su se od 5, 78 t ha-1 (genotip G4) do 6, 92 t ha-1 (genotip G1). Prosječni prinosi suhe tvari pšenice kretali su se od 10, 12 t ha-1 (kontrola) do 12, 43 t ha-1 (prihrana dušikom). Ukupni prinosi suhe tvari smjese iznosili su od 16, 71 t ha-1 (kontrola) do 18, 27 t ha-1 (prihrana dušikom). Prosječni prinosi sirovih bjelančevina novih genotipova graška kretali su se od 806 kg ha-1 (genotip G4) do 1063 kg ha-1 (genotip G1). Prosječni prinosi sirovih bjelančevina pšenice kretali su se od 858 kg ha-1(kontrola) do 1390 kg ha-1 (prihrana dušikom). Ukupni prinosi sirovih bjelančevina smjese iznosili su od 1791 kg ha-1 (kontrola) do 2244 kg ha-1 (prihrana dušikom). Prosječni prinosi energije novih genotipova graška kretali su se od 122, 70 GJ ha-1 (genotip G1) do 101, 46 GJ ha-1 (genotip G4). Prosječni prinosi energije pšenice kretali su se od 182 GJ ha-1 (kontrola) do 221, 5 GJ ha-1 (prihrana dušikom). Ukupni prinosi energije smjese iznosili su od 299, 13 GJ ha-1 (kontrola) do 322, 87 GJ ha-1 (prihrana dušikom). Na osnovici ovih istraživanja možemo zaključiti da je najveći broj aktivnih, ukupnih te masa suhe tvari kvržica, prinos zelene mase i suhe tvari, sirovih bjelančevina i energije ostvaren novim genotipom ozimog krmnog graška G1.

bakterizacija; prihrana dušikom; genotipovi graška; prinosi; krmna vrijednost

nije evidentirano