hrvatski

Religija u opkopima 1914.-1918. (autobiografski pogledi hrvatskih nižih časnika i dočasnika)

Sudjelovanje u ratu kao jednom od najdojmljivijih životnih iskustava nedvojbeno utječe i na osobne religijske nazore. Prema britanskim i američkim istraživanjima dvaju svjetskih sukoba, oko tri četvrtine anketiranih vojnika tih zemalja ocijenilo je da im je rat učvrstio vjeru, tek manji dio poljuljale su ratne nedaće. Premda nisu statistički reprezentativan uzorak, objavljeni zapisi hrvatskih nižih časnika i dočasnika različitih poziva, političkih sklonosti i svjetonazora (Pero Blašković, Petar Grgec, Josip Horvat, Ante Messner Sporšić, Mile Budak, Gabro Cvitanović, Antun Vrgoč, Frane Dubravčić, Ante Kovač, Grgo Turkalj, Stanko Tomašić i Viktor Kralj) vrijedan su izvor ponajprije za proučavanje utjecaja rata na odnos boraca prema vjeri i njezinim sastavnicama, ali i izvor podataka o ulozi predstavnika vjerskih organizacija u oružanim snagama, o raskoraku između kanonskih odredbi i pučkih shvaćanja (razni oblici utješnoga &raquo ; ; praznovjerja&laquo ; ; ) te o višestruko motiviranim pojavama poput spontanih blagdanskih primirja (i, uopće, milosrđa prema neprijatelju), pri čem dio autora iznosi i šire prosudbe o vjerskim temeljima morala, odnosno o modernom materijalizmu kao jednom od uzroka I. svjetskoga rata.

religija; vjera; I. svjetski rat; autobiografija; časnici

nije evidentirano