Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Učestalost i karakteristike dispepsije u bolesnika s koronarnom bolešću srca (CROSBI ID 351274)

Ocjenski rad | diplomski rad

Slaviček, Ksenija Učestalost i karakteristike dispepsije u bolesnika s koronarnom bolešću srca / Fabijanić, Damir (mentor); Split, Medicinski fakultet u Splitu, . 2008

Podaci o odgovornosti

Slaviček, Ksenija

Fabijanić, Damir

hrvatski

Učestalost i karakteristike dispepsije u bolesnika s koronarnom bolešću srca

CILJ RADA: U populaciji bolesnika sa stabilnom pektoralnom anginom i koronarografski potvrđenom koronarnom bolešću procijeniti učestalost dispeptičnih smetnja, učestalost funkcionalne i organske dispepsije i moguće prediktore za organsku dispepsiju. ISPITANICI I METODE: U istraživanje je, prema redoslijedu pretrage, bilo uključeno 150 bolesnika. Dispepsija je određena temeljem anamnestičkih podataka o postojanju: mučnine, žgaravice, boli u žličici, napuhanosti i povraćanja. Svi bolesnici su bili podvrgnuti ezofagogastroduodenoskopiji s ciljem objektivnog određivanja postojanja i bilježenja oblika i težine oštećenja gastroduodenalne (GD) sluznice i/ili H. pylori infekcije. Multivarijantna analiza (logistička regresija) je korištena za procjenu prediktivne vrijednosti niza varijabli (spol, indeks tjelesne mase, acetilsalicilna kiselina (ASK), klopidogrel, nesteroidni antireumatici (NSAR), statini, hipertenzija, dijabetes, pušenje i mučnina) u odnosu na pojavu organske dispepsije. REZULTATI: Sto trideset pet (90%) bolesnika imalo je barem jedan simptom dispepsije &#8211; epigastralgiju, napuhanost, mučninu i povraćanje. Simptomi dispepsije zabilježeni su češće u bolesnika s organskom nego s funkcionalnom dispepsijom (85 (96, 6%) prema 50 (80, 6%), P=0, 002). Osamdeset pet (63 %) bolesnika je imalo organsku dispepsiju, a 50 (37%) bolesnika je imalo funkcionalnu dispepsiju (P<0, 001). U bolesnika s organskom dispepsijom zabilježena je statistički značajno veća učestalost pušača (31 (77, 5%) prema 9 (22, 5%), P= 0, 031), veći postotak konzumenata malih doza ASK (83 (66, 4%) prema 42 (33, 6%), P=0, 005) te veća srednja doza ASK (96, 47&plusmn ; 21, 53 mg prema 84&plusmn ; 37, 03 mg, P=0, 015) u odnosu na skupinu bolesnika s funkcionalnom dispepsijom. Multivarijantnom analizom opažena je nezavisna povezanost primjene malih doza ASK (standardizirani koeficijent &#946; =11, 701, P=0, 004), šećerne bolesti (standardizirani koeficijent &#946; =2, 921, P=0, 027), pušenja (standardizirani koeficijent &#946; =2, 910, P=0, 037) i mučnine (standardizirani koeficijent &#946; =3, 620, P=0, 015) s organskom dispepsijom. ZAKLJUČAK: Istraživanje je pokazalo da su u dispeptičnih bolesnika primjena ASK, pušenje, šećerna bolest i mučnina nezavisni prediktori organske dispepsije.

Dispepsija; Koronarna bolest srca; Helicobacter pylori

nije evidentirano

engleski

Frequency and caracteristics of dyspepsia in coronary artery disease patients

nije evidentirano

Dyspepsia; Coronary artery disease; Helicobacter pylori

nije evidentirano

Podaci o izdanju

42

11.09.2008.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Medicinski fakultet u Splitu

Split

Povezanost rada

Kliničke medicinske znanosti