Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Svjetionici urbanog horizonta (CROSBI ID 542577)

Prilog sa skupa u zborniku | izvorni znanstveni rad

Ožić Bašić, Dina Svjetionici urbanog horizonta // Narodne knjižnice za sadašnjost i budućnost: Koncepti / arhitektura / tehnologija / Črnjar, Ljiljana (ur.). Opatija: Gradska knjižnica Rijeka, 2009. str. 68-81

Podaci o odgovornosti

Ožić Bašić, Dina

hrvatski

Svjetionici urbanog horizonta

Intenzivan razvitak računalnih informacijskih i komunikacijskih tehnologija koncem XX.st. omogućio je uspostavu virtualnih knjižnica kao elektroničkih baza podataka kojima se korisnici koriste putem elektroničkih komunikacijskih mreža iz vlastitog doma ili ureda. Automatizacija funkcija knjižnice promijenila je ulogu knjižničara ; poslužitelj knjigom postao je organizator i izdavač informacija i znanstvenih podataka dostupnih putem elektroničkih komunikacijskih mreža u tzv. informacijskom društvu. Elektronička komunikacija uvela je demokratičniji pristup informaciji i znanju, ali i intenzivirala globalne procese individualizacije i fragmentacije društva na početku XXI.st. Slijedom tih događanja, zgrade suvremenih knjižnica svjesno se grade kao mjesta susreta i druženja korisnika orijentiranih na cjeloživotno obrazovanje i usavršavanje u tzv. znanstvenom društvu. Oblikuju se kao poticajni fizički prostor koji ohrabruje pristup tradicionalnim zbirkama te predviđa: različite pristupe i oblike organizacije korisničkih mjesta za učenje i čitanje pomoću elektroničkih medija, različite oblike obuke putem elektroničkih medija kroz osposobljavanje za izvršenje složenih zadaća korištenjem sofisticiranih tehnologija, druženje u kojem pojedinac istovremeno ostvaruje i pripadanje zajednici i učenje najosnovnijih oblika verbalne i pisane komunikacije. Nov način korištenja knjižnice, nove funkcije knjižničara, kao i novi uvjeti elektroničkog spremanja knjižnične građe uvjetovali su novu funkcionalnu organizaciju prostora knjižnica. Jednodvoranski koncept knjižnice XIX.st. mijenja se u prostor preraspodijeljen fleksibilnim pregradama u manje funkcionalne jedinice. Fleksibilnost tlocrtne organizacije osigurava mogućnost neprekidnog usklađivanja s utjecajima razvitka računalnih tehnologija na prostorne zahtjeve. Knjižnica poprima oblik kućišta računala čiji klasteri podržavaju učenje i poučavanje, ostvarujući novu arhitekturu koja nastaje kao hibrid između zgrada supermarketa (samoposluživanje zbirkom otvorenog postava), uredskih zgrada (sobe za skeniranje, soba za računalno srce, uredi knjižničara, uredi računalnih inženjera), zgrada za visoko obrazovanje (sobe za individualni rad, sobe za grupni rad, laboratorijske učionice, dvorane za daljinske konferencije), te virtualne arhitekture računala.

sveučilišne knjižnice; arhitektura; virtualne knjižnice; središta istraživačkog učenja

nije evidentirano

engleski

The Lighthouse on Urban Horizon

nije evidentirano

university library; architecture; virtual library; learning resource center

nije evidentirano

Podaci o prilogu

68-81.

2009.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Narodne knjižnice za sadašnjost i budućnost: Koncepti / arhitektura / tehnologija

Črnjar, Ljiljana

Opatija: Gradska knjižnica Rijeka

978-953-97267-5-9

Podaci o skupu

Nepoznat skup

pozvano predavanje

29.02.1904-29.02.2096

Povezanost rada

Arhitektura i urbanizam