hrvatski

Strukturna analiza bora i rasjeda u eocenskom flišu zaleđa Kaštela

Ovim radom su prikupljeni, analizirani i interpretirani novi strukturni podaci o borama, rasjedima i pratećim deformacijskim strukturama u naslagama eocenskog fliša zaleđa Kaštela u Vanjskim Dinaridima središnje Dalmacije. Provedena strukturna analiza ukazuje da megaskopske (dekametarske do kilometarske) bore ovog područja obilježavaju strmo nagnute do uspravne osne plohe (64 - 86º ; ) pružanja istok-sjeveroistok – zapad-jugozapad, s osima blagog do umjerenog nagiba (10 - 34º ; ) u smjeru istoka i sjeveroistoka. Međukrilni kutevi bora variraju u rasponu od 8 - 88º ; , što odgovara zbijenim do otvorenim tipovima bora. Oblik bora, promatran u profilima okomito na osi, je asimetričan. Jugoistočna krila antiklinala, koja su u pravilu strmijeg nagiba u odnosu na blaže nagnuta sjeverozapadna krila, sporadično su rasjednuta reversnim rasjedima i smičnim pukotinama. Po plohama ovih rasjeda i pukotina zabilježeni su decimetarski i metarski pomaci krovinskih krila prema jugoistoku. U boranoj seriji izgrađenoj od izmjene kalkarenita, vapnenaca i lapora, zabilježen je klivaž najgušće razvijen u zoni maksimalnih zakrivljenosti bora. Ovaj klivaž po morfološkim značajkama odgovara anastomoznom tipu klivaža, a sa strukturnog gledišta predstavlja klivaž osnih ploha bora. Lineacija presjeka slojevitosti i klivaža paralelna je s osima analiziranih bora. Iz baze podataka svih zabilježenih rasjeda i smičnih pukotina (ukupno 56 podataka) izdvojene su 3 grupe, koje čine rasjedi i smične pukotine kompatibilnih kinematskih značajki i ujednačene orijentacije glavnih osi paleonaprezanja. Grupu 1 čine reversni rasjedi i smične pukotine dinarskog pružanja SZ-JI, s tektonskim transportom prema jugozapadu, sporadično prema jugu i sjeveru. Postanak i aktivnost rasjeda ove grupe pretpostavlja se tijekom glavne kompresijske faze u Vanjskim Dinaridima krajem eocena– početkom oligocena. Rasjede i smične pukotine 2. i 3. grupe čine konjugirani parovi pružanja S-J i SI-JZ, s desnim, odnosno lijevim karakterom pomaka. Aktivnost ovih rasjeda predodređena je transpresijskim poljem paleonaprezanja s orijentacijom glavne kompresijske osi po pravcu SI-JZ. Ovi rasjedi presjecaju preko rasjeda grupe 1, a rasjedaju i zabilježene bore u niz strukturnih blokova s međusobnim desnim i lijevim pomakom. Aktivnost konjugiranih rasjeda grupa 2 i 3 stoga je uslijedila nakon formiranja bora i rasjeda dinarskog pružanja, kao rezultat promjene prethodno kompresijskog u transpresijsko polje paleonaprezanja. Ova promjena polja paleonaprezanja moguće je posljedica progresivne deformacije i utjecaja akumulirane stijenske mase u orogenu, koja svojom gravitacijom dovodi do formiranja lokalnog polja paleonaprezanja, u kojem dolazi do promjene orijentacije srednje i najkraće osi naprezanja.

bore; rasjedi; eocenski fliš; Kaštela; Hrvatska

nije evidentirano