engleski

Evaluation of Basic Possibilities For Distance Learning with the Internet as Movement to Mobile Learning - Croatian Case

U ovom radu je (u ravnopravnom suautorstvu) ostvarena sustavna analiza znanstveno prikupljene evidencije uporabe suvremenih obrazovnih servisa i interneta u svezi na web-u utemeljenog učenja pripremljenog i provedenog na temelju informacijsko-statističkog modela razvijenog na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uspostavljen je sustav evaluacije stupnja učešća, razvijenih navika i vještina u prihvatu znanja „ nastavnika i studenata“ uspostavljene „ web-škole“ , u obliku (učenja putem Interneta) e-Learning-a i prelaska na (mobilni) m-Learning. Istraživanje je trajalo od rujna 2004. do veljače 2005. godine, tj. kroz cijeli semestar su se poslovi „ web-škole“ obavljali u virtualnom okružju, uz pomoć online alata na Internet i mobilnoj platformi. Analizirana je komparativno i statistički stvorena situacija želje studenata i nastavnika da koriste Internet i/ili mobilno okružje. Uzorak je obuhvatio 278 osoba (57 učitelja iz regije “ Dubrovnik i Neretva” te 221 studenta iz gotovo cijele RH, točnije 130 izvanrednih + 91 redovitih studenata). Oko 20, 50% osoba (ili 1/5) su učitelji, a 79, 50% su studenti (ili 4/5), s time da je unutar ove strukture ostvaren slučajan i reprezentativan uzorak, dakle pogodan za zaključivanje na cijelu populaciju. Sve varijable u formi upitnika su orijentirane u cilju provjere dvije temeljne teze istraživanja: da postoji signifikantna (statistički značajna) volja za osobnu uporabu Interneta kao alata za učenje na daljinu u navedenoj „ web-školi“ i da je ostvarena tj. postoji signifikantno (statistički značajno) dobra pozicija za osobnu uporabu Interneta kao alata za učenje na daljinu u navedenoj „ web-školi“ . Iste teze su vrijedile za uvjete uporabe mobilnog okružja. Zaključak je da veći dio uzorka navedene populacije ima normalan pristup Internetu, a da racionalno preferira uporabu Interneta kao sredstva za pristup „ web-školi“ , ali u kombinaciji sa „ klasičnom školom“ , dok mobilni pristup predstavlja izuzetak, koji preferira samo manji dio uzorka. Zaključeno je da ovakav pristup treba modelirati, pratiti i prilagođavati individualnim preferencijama i potrebama polaznika i nastavnika, te da treba nastaviti ovakva istraživanja u većem opsegu i na većem području RH, ev. drugdje. Izvorni doprinos znanosti je ostvaren u domeni razvoja novog modela formi praćenja virtualne i diferencirane te informacijski potpomognute nastave, a putem novog (suvremenog) modela komparativnog sustava praćenja i vrednovanja iste.

Evaluation ; Basic possibilities ; Distance Learning ; Internet ; Mobile Learning ; Croatian case

nije evidentirano