hrvatski

Utjecaj bioaerosola iz nastambe kavezno držanih nesilica na njihovo zdravlje, proizvodnost i dobrobit

Proizvodnja konzumnih jaja predstavlja intenzivnu stočarsku aktivnost tijekom koje se nesilice drže uglavnom u kavezima i u precizno kontroliranim uvjetima. Tehnička infrastruktura i dojmljiva higijenska kvaliteta nastambi, ne jamče proizvodnju potpuno slobodnu od brojnih zagađivača, potencijalnih čimbenika rizika patoloških pojava. Vrsta, podrijetlo i brojnost zagađivača, kao i njihova implikacija na zdravstveno stanje ili na proizvodne rezultate, koliko god bili poznati, još uvijek su predmet istraživanja, naprosto zato što su, više ili manje implementirani u dinamične procese proizvodnje i što se njihovim uklanjanjem utječe na zdravlje, proizvodnost i dobrobit. Istraživanje je provedeno na farmi konzumnih jaja, tijekom jednogodišnjeg ciklusa proizvodnje, a obuhvaćalo je praćenje koncentracije bioaerosola i mikroklimatskog kompleksa. Analizirani su sadržaj bakterija, gljivica, prašine i endotoksina, a u mikroklimatskom kompleksu temperatura zraka, vlaga zraka, brzina strujanja zraka, potom sadržaj amonijaka, ugljičnog dioksida te jačina osvijetljenosti. Pored pokazivača kvalitete zraka praćeni su i uobičajeni proizvodni rezultati i opće stanje zdravlja jata. Statističkom analizom dobivenih rezultata nije dokazan značajan utjecaj bioaerosola na zdravlje, proizvodnost i dobrobit nesilica, obzirom na kratko vrijeme iskorištavanja. Zabilježen je veći postotak smrtnosti od dopuštenog za hibrid Shaver što su uzrokovali neprikladni mikroklimatski uvjeti u nastambi, prenapučenost kaveza te uobičajena patologija jata. U 334 dana proizvodnje gubici zbog uginuća iznosili su 7, 98%. Tijekom proizvodnje nesilice su snijele prosječno 282, 6 jaja i pojele 148 g smjese za jedno sneseno jaje. Promatrano jato je već u dvadesetdrugom tjednu starosti postiglo 85, 51% nesivosti koja je postupno rasla iznad 90% do pedesetog tjedna. Približavajući se kraju proizvodnog ciklusa, nesivost je pala između 79, 94% i 71, 25%. Dobrobit jata u pretraživanoj nastambi narušena je kaveznim smještajem nesilica te zbog većeg broja jedinki u kavezima, čime im je ugrožen okoliš i onemogućeno ispoljavanje fizioloških i etoloških potreba kretanja, protezanja, čeprkanja i kupanja u prašini. Ova činjenica nije utjecala na proizvodne rezultate koji su bili na razini preporuka za hibrid Shaver. Srednje vrijednosti koncentracije prašine u pretraživanoj nastambi tijekom proizvodnog ciklusa, kretale su se između 0, 60 mg/m3 zraka izmjereno u svibnju i 2, 83 mg/m3 zraka izmjereno u studenom 2007. godine. U tako širokom rasponu, razlike u količini prašine na razini značajnosti P<0, 05, imale su vrijednosti utvrđene u zimskom u odnosu na jesensko razdoblje. Izmjerene vrijednosti endotoksina bile su najmanje u kolovozu, kada je izmjereno 203, 15 EU/m3, a najviše u travnju, kada je izmjereno 745, 53 EU/m3. Značajnost razine P<0, 05 utvrđena je za koncentracije endotoksina zabilježene u ljetnim i jesenskim mjesecima. Srednje vrijednosti ukupnog broja bakterija u zraku kretale su se u rasponu od 1, 02x104 CFU/m3 izmjereno u travnju do 7, 72x104 CFU/m3 izmjereno u prosincu. Značajno više (P<0, 05) bakterija bilo je zimi u odnosu na ostala godišnja doba. Dominirale su gram-pozitivne bakterije. Među njima udjel od 86% odnosio se na predstavnike roda Staphylococcus sp. i Streptococcus sp. Potom su 10% činili predstavnici roda Bacillus sp., te po 9% oni iz roda Corynebacterium sp. i Micrococcus sp. Gram-negativne bakterije s udjelom od oko 3% predstavljale su enterobakterije te rodovi Proteus sp. i Pseudomonas sp. Srednje vrijednosti ukupnog broja gljivica kretale su se u rasponu od 0, 75x103 CFU/m3 zraka izmjereno u rujnu do 8, 56x104 CFU/m3 izmjereno u lipnju. Srednje vrijednosti broja gljivica izmjerene u zimskim mjesecima, statistički su se značajno razlikovale od izmjerenih tijekom ljetnih mjeseci (P<0, 05). Najčešći rodovi gljivica utvrđeni u zraku nastambe tijekom istraživanja bili su Aspergillus sp. s udjelom do 38 %, Penicillium sp. do 37% te kvasnica s udjelom između 15% i 27%. U manjim postotcima nađene su gljivica iz rodova Cladosporium sp., Fusarium sp., Mucor sp., Scopulariopsis sp., Alternaria sp. i Rhisopus sp. Srednja vrijednost koncentracije amonijaka u zraku peradnjaka iznosila je 0 ppm u srpnju, dok je u listopadu zabilježeno 18, 30 ppm. Razlike na razini značajnosti P<0, 01 zabilježene su tijekom zime, ljeta i jeseni. Koncentracije ugljičnog dioksida bile su gotovo tijekom cijelog razdoblja istraživanja ispod 0, 10 vol.%, no i takve pokazivale su razliku na razini značajnosti P<0, 01. Izmjerene koncentracije i kvalitativni sastav prašine, endotoksina, bakterija i gljivica kao i statistički značajne brojne kombinacije uzajamnih odnosa bioaerosola i mikroklime u zraku nastambe kavezno držanih nesilica ukazuju na potrebu izrade standarda o kvaliteti zraka u nastambama za životinje. Daljnja istraživanja o pokazateljima dobrobiti nesilica i vjerodostojni sustav praćenja navedenih čimbenika nužni su i u svrhu stvaranja proizvodnje koja uz ekonomske aspekte mora uključiti zaštitu životinja i ljudi te sigurnost hrane i okoliša.

bioaerosol; kavez; nesilice; zdravlje; proizvodnost; dobrobit

nije evidentirano