hrvatski

Žrtve savezničkih bombardiranja Nezavisne Države Hrvatske u jugoslavenskim popisima žrtava rata (1947., 1950., i 1964.) i hrvatskim žrtvoslovima (1991. - 2005.)

Poslije Drugog svjetskog rata Jugoslavija je napravila tri popisa žrtava (1947., 1950., 1964.). Prema prvom popisu u bombardiranju civilnog stanovništva u Hrvatskoj poginulo 4.134 osobe, prema drugom popisu 3.719 osoba, a prema trećem popisu 655 osoba. Kako se od zapadnih saveznika i od Sovjete nije mogla tražiti ratna odšteta, u pravilu se, materijalna šteta saveznika pripisivala okupacijskoj snazi u vrijeme napada, a žrtve su kategorizirane kao žrtve fašističkog terora. Poslijeratni jugoslavenski sustav i društvo pokazali su krajnju ideološku i političku pristranosti dijeleći žrtve na « podobne» i « nepodobne» , ili u slučaju žrtava savezničkih bombardiranja, na « poželjne» i « nepoželjne» . Žrtvoslovi objavljeni u razdoblju 1991.-2005., etnocentrični su jer uglavnom su popisane žrtve hrvatske nacionalnosti i više su se usmjerili na popisivanje do tada « nepodobnih» žrtava, pa je izostalo veće zanimanje za stradavanje u savezničkim bombardiranjima. Razlog relativno male zastupljenosti žrtava savezničkih bombardiranja u žrtvoslovima je i taj što su većinom istraživanja obavljena u manjim sredine koje su bile tek povremeno ciljem savezničkog zrakoplovstva.

Drugi svjetski rat ; popisi žrtava ; žrtvoslovi ; saveznička bombardiranja

Rad s istim naslovom objavljen je u nešto izmijenjenom obliku u Dijalog povjesničara-istoričara 10/1, Osijek 22.-25. rujna 2005., Zagreb 2008., 325.-340.