hrvatski

Kultivirani i tehnički krajobraz. Usporedba percepcije dvaju krajobraza.

Članak donosi rezultate istraživanja percepcije dva tipa krajobraza: kultivirani i tehnički krajobraz. Oba se odnose na nezagađeni okoliš, ali na različitu djelatnost (poljoprivreda ; energetika). Izdvojeni su iz istraživanja koje je provedeno na šest tipova krajobraza, konceptualiziranih kao tri para krajnjih polova ili kontinuiteta. Osim spomenutih, i na: idilični seoski odnosno urbani (kontinuitet naselja) i zagađeni industrijski odnosno netaknutu prirodu (kontinuitet zagađenja), o kojima će se referirati u drugim radovima. U ovom su radu prikazani odabrani rezultati za kultivirani i tehnički krajobraz (kontinuitet tehnike) radi usporedbe percepcije nezagađenog okoliša u kojem nalazimo tradicionalnu i modernu djelatnost. Cilj je bio (1) istražiti vizualni dojam dvaju različitih krajobraza, (2) provjeriti dobivaju li se isti faktori na oba tipa, kako bi se potvrdila značajnost očekivanih faktora u subjektivnoj percepciji krajobraza, kao kod ranijih istraživanja, i (3) utvrditi značajnost razlika u percepciji s obzirom na obilježja ispitanika. U istraživanju je primijenjena metoda semantičkog diferencijala s 15 bipolarnih parova pridjeva za oba krajobraza. U izradi instrumenta konsultirana su iskustva nekih istraživanja u svijetu i kod nas. Korišten je prigodni uzorak studenata (N=301 ; 2008) Sveučilišta u Osijeku, Splitu, Zadru i Zagrebu. Ispitanicima su prikazani krajobrazi na fotografijama u boji: kultivirani - manje poljoprivredne parcele prekrivene različitim kulturama i manjim šumarcima, a tehnički - niz vjetroelektrana u brežuljkastom predjelu. U statističkoj obradi korištene su metode univarijatne (postoci, prosječne i modalne vrijednosti), bivarijatne (t-test, analiza varijance) i multivarijatne statistike (faktorska analiza pod komponentnim modelom uz GK kriterij). Rezultati istraživanja dopuštaju nekoliko zaključaka s napomenom da za populaciju imaju indikativni karakter. Autori zaključuju da (1) ispitanici pretežno pozitivno percipiraju oba krajobraza na ljestvicama semantičkog diferencijala, (2) relativna većina ispitanika kultivirani krajobraz statistički značajno pozitivnije percipira, (3) semantičkim diferencijalom su utvrđena po četiri faktora na oba krajobraza koji po značenju pripadaju dimenzijama: estetskog, religijskog, aktivnosti i strukture (stabilnosti), i (4) postoje statistički značajne razlike na nekim faktorima s obzirom na socio-demografska obilježja i orijentacije ispitanika.

estetika krajobraza; kultivirani krajobraz; tehnički krajobraz; semantički deiferencijal

nije evidentirano