hrvatski

Radiološka evaluacija donjih molara sa zahvaćenim furkacijama

Svrha istraživanja bila je utvrditi postoji li povezanost između zahvaćenosti furkacija prvih i drugih donjih molara i resorpcije kosti (mezijalno i distalno) oko istih zubi te utječe li endodontska i protetska terapija na resorpciju kosti u području furkacija. Uzorak se sastojao od 98 pacijenata Zavoda za parodontologiju Stomatološkog fakulteta u Zagrebu, obaju spolova, dobi od 35 do 79 godina, a čiji su ortopantomogrami korišteni za ispitivanje. Radiološka evaluacija provedena je na 295 zubi. Komparirane su izmjerene varijable kako bi se utvrdila povezanost obzirom na dob, spol, lijevu i desnu stranu te prve i druge molare. Na prvim donjim molarima su češće zahvaćene furkacije, nego na drugim donjim molarima te su isti češće endodontski i protetski sanirani zubi (p<0, 05). Udaljenost alveolarnog grebena od caklinsko-cementnog spojišta (AG-CCS) je veća mezijalno kod drugih donjih molara, u odnosu na prve donje molare. Također je udaljenost AG-CCS mezijalno i distalno statistički značajno veća kod prvih i drugih donjih molara sa zahvaćenim furkacijama, u odnosu na iste bez zahvaćene furkacije (p<0, 01). Obzirom na spol nije pronađena statistički značajna razlika u odnosu na ukupan broj donjih zubi te broj prvih i drugih donjih molara sa zahvaćenim furkacijama. Zaključak: Resorpcija alveolarne kosti u području furkacija nije izolirani nalaz, nego je najčešće udružena i s resorpcijom interproksimalne alveolarne kosti. Zbog relativno ranog nicanja, prvi donji molari su češće endodontski i protetski sanirani zubi te da su kod njih statistički češće zahvaćene furkacije. Na temelju dobivenih rezultata može se zaključiti da je radiološka evaluacija donjih molara važan klinički parametar u parodontalnoj terapiji.

parodontitis; donji molari; zahvaćenost furkacija; ortopantomogram

nije evidentirano