hrvatski

Suvremeni pristup u sekundarnoj prevenciji moždanog udara

Moždani udar je jedan od vodećih uzroka smrti u svijetu. Stanje u Hrvatskoj odgovara onome u svijetu pa je tako 2006. od kardiovaskularnih bolesti umrlo 25, 611 ljudi (50, 8%), 16% od cerebrovaskularnih bolesti ( na prvom je mjestu ishemijska bolest srca sa 19% umrlih) (1). Također, moždani je udar na prvom mjestu uzroka invalidnosti. Uzročno moždani udar dijelimo na ishemijski (80%) te hemoragijski (20%). U podlozi nastanka većine leže aterosklerotske promjene žila pa je stoga i u primarnoj i u sekundarnoj prevenciji u prvom planu regulirati uobičajene rizične čimbenike – hipertenziju, dijabetes, pušenje, povišene masnoće i prekomjernu tjelesnu težinu. Važna je i uloga genetskih čimbenika u patogenezi moždanog udara pa tako i neke vrste kardiomiopatija i aritmija, homocisteinemija, dislipidemije, hemoglobinopatije i sl. povećavaju rizik. Također, poznati su i neki monogenetski sindromi s istim učinkom (npr. CADASIL). Sekundarna prevencija moždanog udara označava poduzete mjere i liječenje s ciljem sprječavanja njegovog ponovnog nastanka, a u svrhu produljenja životnog vijeka i podizanja kvalitete života. Za to je u prvom redu potrebna promjena stila života: prestanak pušenja, povećana tjelesna aktivnost, smanjenje tjelesne težine, promjena nezdravih prehrambenih navika te liječenje popratnih bolesti- hipertenzije, dijabetesa, hiperlipidemije, fibrilacije atrija i sl. Također, kirurške intervencije kao karotidna endarterektomija ili angioplastika mogu smanjiti rizik ponovnog incidenta u bolesnika sa značajnom stenozom karotidne arterije. (2, 3, 4) Kako su pokazale velike, randomizirane kliničke studije, upotreba antitrombotske terapije, kao i snižavanje ukupnog kolesterola i regulacija krvnog tlaka, značajno smanjuju rizik recidiva moždanog udara.

prevencija; sekundarna; moždani udar; MU; studije; ATT; CURE; ESPRIT; PRoFESS

nije evidentirano