hrvatski

Anticipacijski evocirani potencijali govora

U području neurofizioloških ispitivanja kognitivnih funkcija analiza jezika (govora) ima vrlo važnu ulogu. Unutar tog područja moguće je pratiti kognitivne funkcije koje slijede podražaj, izgovorenu riječ ili rečenicu u kojoj se mogu vršiti manipulacije raznih jezičnih značajki. Primjer je oskvrnjavanje semantike ili sintakse prezentiranog podražaja koji se pak manifestiraju u promjeni procesiranja primljene informacije, odnosno u pojavi odgovarajućih valova evociranog potencijala koji se javljaju oko 400 ms (N400), 600 ms (P600) ili u hemisferalnij lateralizaciji odgovora (LAN, eLAN). U ovom radu pokušali smo analizrati mozgovne procese koji se odvijaju tjekom pripreme izgovora nekog slova ili riječi. Od ispitanika smo tražili da u proizvoljnim vremenskim razmacima a) ponavlja zadanu riječ, b) alternativno izgovara dvije različite riječi, c) izgovaranje riječi na svjetlosni podražaj te d) zamišljanje izgovaranja riječi na pojavu svjetlosnog podražaja iz prethodnog eksperimenta. Analizirana je aktivnost u periodu od dvije sekunde prije detekcije glasa izgovorenih riječi do jedne sekunde nakon podražaja. U tom periodu pojavila se anticipacijska aktivnost karakterizirana potencijalom spremnosti (BP – bereitschaft potencijal), segment negativnog nagiba (NS – negativ slope) i motorni potencijal (MP – motor potential). Analizirane su amplitude i latencije tih parametara te spaciotemporalna dinamika odziva tehnikom moždane kartografije. Prilikom izgovaranja riječi registrirani odzivi bili su u dijelu faze NS i MT odgovora kontaminirani mišićnom aktivnošću facijalne i laringealne muskulature koja se standardnim metodama nije mogla potpuno eliminirati te se stoga prišlo analizi aktivnosti registrirane pri odvijanju zamišljenog izgovaranja riječi. Za takvu proceduru bio je potreban vanjski referentni podražaj te je načinjena analiza utjecaj tog podražaja na registrirane odzive. U radu je pokazano da se ta tehnika može uspješno provesti, da su rezulati dobiveni na ispitnoj skupini od 20 ispitanika ponovljivi i stabilni te se može zaključiti da bi se ova tehnika mogla primjeniti i pri detekciji patoloških stanja u slučajevima koji mjenjaju kogniciju i motoriku govora

evocirani potencijali

nije evidentirano