hrvatski

Značaj bakterije Staphylococcus aureus kao uzročnika mastitisa krava

U mliječnom govedarstvu stafilokoki su jedni od najčešćih infektivnih uzročnika mastitisa. Među njima najznačajniji je Staphylococcus aureus, dok se ostali koagulaza pozitivni i koagulaza negativni stafilokoki smatraju slabije patogenim ili nepatogenim za vime. Zavisno o vrsti i infektivnoj dozi te kondiciji i otpornosti domaćina stafilokoki mogu uzrokovati sve kliničke oblike upala mliječne žlijezde krava. Glavni stafilokokni uzročnik mastitisa je Staphylococcus aureus kojeg osim u vimenu krava nalazimo posvuda oko nas te na koži i u prednjim dišnim putevima zdravih životinja i ljudi. Utvrđeno je da se sojevi stafilokoka prenose sa životinja na ljude i obratno. Na farmama je glavni izvor zaraze vime zaraženih krava dok se unutar stada infekcija pretežno širi rukama muzača, muznim čašicama i ostalim priborom za mužnju. Patogenost S. aureus zasniva se na nekoliko činitelja.Glavni je sposobnost bakterijskih stanica da nasele epitel žlijezdanog tkiva vimena i stvaraju mikroapscese u kojima su zaštićene od fagocitoze. Slijedeći je vezivnotkivna čahura koja se stvara oko upalnog žarišta i štiti uzročnika od prodora antibiotika, te sposobnost pretvorbe stafilokoka u L-oblike. Zbog navedenog su postupci dijagnostike, prevencije, a posebno liječenja specifični i vrlo zahtijevni a prognoza, posebno kod kroničnih slučajeva, upitna. Najveće štete u proizvodnji mlijeka nanose kronični stafilokokni mastitisi, a naročito supklinički koji traju mjesecima i najteže se dijagnosticiraju. Pri donošenju konačne odluke o liječenju treba uspostaviti higijenske uvjete u staji a krave s atrofičnim četrvtima iz kojih se izlučuje gnojni sekret treba izlučiti iz stada. U načelu, sve mastitise treba liječiti po antibiogramu nakon postavljanja etiološke dijagnoze na osnovi bakteriološke pretrage. Iznimno, akutne stafilokokne mastitise liječi se odmah na osnovi vjerojatne etiološke dijagnoze jer se ne može čekati rezultat bakteriološke pretrage. Krave s vidljivim simptomima kataralne upale treba liječiti odmah, a one s latentnim infekcijama pri zasušenju i suhostaju jer se lijek duže zadržava u tretiranoj četvrti i nema opasnosti od rezidua antibiotika u mlijeku. Liječenje supkliničkih mastitisa tijekom laktacije slabije je učinkovito zbog lučenja lijeka mlijekom i nije ekonomski opravdano zbog velike količine odbačenog mlijeka tijekom liječenja i trajanja karence.

S. aureus; mastitis; krava

nije evidentirano

engleski

Significance of S. aureus causing mastitis in dairy cows

U mliječnom govedarstvu stafilokoki su jedni od najčešćih infektivnih uzročnika mastitisa. Među njima najznačajniji je Staphylococcus aureus, dok se ostali koagulaza pozitivni i koagulaza negativni stafilokoki smatraju slabije patogenim ili nepatogenim za vime. Zavisno o vrsti i infektivnoj dozi te kondiciji i otpornosti domaćina stafilokoki mogu uzrokovati sve kliničke oblike upala mliječne žlijezde krava. Glavni stafilokokni uzročnik mastitisa je Staphylococcus aureus kojeg osim u vimenu krava nalazimo posvuda oko nas te na koži i u prednjim dišnim putevima zdravih životinja i ljudi. Utvrđeno je da se sojevi stafilokoka prenose sa životinja na ljude i obratno. Na farmama je glavni izvor zaraze vime zaraženih krava dok se unutar stada infekcija pretežno širi rukama muzača, muznim čašicama i ostalim priborom za mužnju. Patogenost S. aureus zasniva se na nekoliko činitelja.Glavni je sposobnost bakterijskih stanica da nasele epitel žlijezdanog tkiva vimena i stvaraju mikroapscese u kojima su zaštićene od fagocitoze. Slijedeći je vezivnotkivna čahura koja se stvara oko upalnog žarišta i štiti uzročnika od prodora antibiotika, te sposobnost pretvorbe stafilokoka u L-oblike. Zbog navedenog su postupci dijagnostike, prevencije, a posebno liječenja specifični i vrlo zahtijevni a prognoza, posebno kod kroničnih slučajeva, upitna. Najveće štete u proizvodnji mlijeka nanose kronični stafilokokni mastitisi, a naročito supklinički koji traju mjesecima i najteže se dijagnosticiraju. Pri donošenju konačne odluke o liječenju treba uspostaviti higijenske uvjete u staji a krave s atrofičnim četrvtima iz kojih se izlučuje gnojni sekret treba izlučiti iz stada. U načelu, sve mastitise treba liječiti po antibiogramu nakon postavljanja etiološke dijagnoze na osnovi bakteriološke pretrage. Iznimno, akutne stafilokokne mastitise liječi se odmah na osnovi vjerojatne etiološke dijagnoze jer se ne može čekati rezultat bakteriološke pretrage. Krave s vidljivim simptomima kataralne upale treba liječiti odmah, a one s latentnim infekcijama pri zasušenju i suhostaju jer se lijek duže zadržava u tretiranoj četvrti i nema opasnosti od rezidua antibiotika u mlijeku. Liječenje supkliničkih mastitisa tijekom laktacije slabije je učinkovito zbog lučenja lijeka mlijekom i nije ekonomski opravdano zbog velike količine odbačenog mlijeka tijekom liječenja i trajanja karence.

S. aureus; mastitis; cow

nije evidentirano