Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Usklađivanje intervencija s potrebama djece i mladih u riziku (CROSBI ID 544181)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | međunarodna recenzija

Jeđud, Ivana ; Koller-Trbović, Nivex ; Ratkajec, Gabrijela ; Žižak, Antonija Usklađivanje intervencija s potrebama djece i mladih u riziku // Zbornik prispevkov s 4. slovenskog kongresa socijalne pedagogije s međunarodnim sudjelovanjem "Socialnopedagoška stroka-prepoznavnost-izzivi sodobnosti” / Grobelšek, Andreja (ur.). Ljubljana: Združenje za socialno pedagogiko, 2008. str. 72-74

Podaci o odgovornosti

Jeđud, Ivana ; Koller-Trbović, Nivex ; Ratkajec, Gabrijela ; Žižak, Antonija

hrvatski

Usklađivanje intervencija s potrebama djece i mladih u riziku

Službene statistike pokazuje kako je u posljednjih petnaest godina u Hrvatskoj došlo do značajnog porasta agresije među djecom i mladima, nasilja u obitelji, ovisnosti, napuštanja škole, nezaposlenosti mladih te vršenja kaznenih djela od strane djece i mladih. U porastu je i recidivizam mladih. Uočava se pomak identifikacije poremećaja u ponašanju u sve ranijoj životnoj dobi. S druge strane, službene statistike bilježe sve veći broj mladih koji prvo kazneno djelo počine u dobi od 18. i 21. godine života, dakle kao mlađe punoljetne osobe. Takve promjene na planu složenosti i intenziteta poremećaja u ponašanju djece i mladih posljedica su međudjelovanja brojnih činitelja. Uz individualna obilježja djece i mladih, velike promjene u obiteljskom i ukupnom društvenom životu u Hrvatskoj, globalizirane rizike – to jest porast broja činitelja rizika za zdravi i pozitivni razvoj djece i mladih svuda u svijetu, tu je i nepravovremeno i neprimjereno interveniranje za to zaduženih društvenih sustava i mehanizama prema onim skupinama djece i mladih koji žive u uvjetima rizičnim za pojavu poremećaja u ponašanju. Pritom, navedeni i drugi razlozi za nepovoljno stanje u području društvenog odgovora na pojavu i trend poremećaja u ponašanju djece i mladih u Republici Hrvatskoj imaju različitu, međusobno neusklađenu dinamiku. Naime, dok se obilježja i potrebe populacije mladih u riziku vrlo brzo mijenjaju, dotle promjena u količini i vrsti društvenih intervencija gotovo da i nema. U Republici Hrvatskoj se djeca i mladi u riziku za pojavu poremećaja u ponašanju u sustav društvenih intervencija u pravilu uključuju kroz institucije socijalne skrbi, preciznije kroz centre za socijalnu skrb. Specijalizirane stručne službe centara za socijalnu skrb u pravilu prije bilo koje intervencije opisuju individualna obilježja i uvjete u kojima djeca i mladi žive te vrše procjenu razine rizičnosti i predlažu vrstu intervencije/tretmana u koji će se dijete/mlada osoba uključiti. Pritom stručnjaci različitih centara primjenjuju različite metode i kriterije procjene razine rizičnosti i potrebe za intervencijom. Stoga je cjelokupni sustav, ne samo na razini procjene potreba i razina rizika, nego i na razini izvršenja predloženih intervencija, neusklađen, nedosljedan i konfuzan kako za stručnjake i korisnike, tako i za javnost. Opisano stanje je u sklopu planiranja znanstvenog projekta koji se ovdje predstavlja iniciralo postavljanje ključnih pitanja: • je li postojeći sustav interventnih mjera još uvijek prikladan za populaciju djece i mladih sa značajno promijenjenim ključnim obilježjima/potrebama? • je li moguće na znanstveno relevantan način ispitati upravo ona obilježja i potrebe djece i mladih u riziku koja su ključna za izbor i planiranje tijeka intervencije? • je li moguće izgraditi takav model intervencija koji će u potpunosti uvažavati prava djece i mladih u riziku na intervencije usklađene s njihovim individualnim psihosocijalnim obilježjima i potrebama? • može li procjena razina rizika kao identifikacijsko-klasifikacijski ishod imati svoju intervencijsko-klasifikacijsku paralelu i u našim uvjetima? • je li moguće na znanstveno relevantan način ispitati promjene koje su se u odnosu na razumijevanje šireg koncepta poremećaja u ponašanju dogodila u hrvatskoj stručnoj javnosti? U skladu s opisanim stanjem i generiranim pitanjima u fokusu znanstvenog projekta je problem usklađivanja društvenih intervencija s razinama rizičnosti, potencijalima i intervencijskim potrebama djece i mladih u riziku i/ili s poremećajima u ponašanju. Glavni cilj projekta se odnosi na izradu model intervencija za djecu i mlade u riziku i/ili s već ispoljenim poremećajima u ponašanju, prvenstveno unutar sustava socijalne skrbi utemeljenog na znanstvenoj procjeni psihosocijalnih rizika i intervencijskih potreba korisnika. Postavljena su četiri specifična cilja projekta: • razviti, standardizirati i opremiti za praktičnu provedbu instrumente za procjenu potreba/rizika djece i mladih u riziku i/ili s poremećajima u ponašanju ; • snimiti i opisati populaciju djece i mladih uključenih u postojeći sustav intervencija socijalne skrbi kroz tri ključna obilježja: razine rizika, potencijale i intervencijske potrebe i ta obilježja analizirati pod vidom primjerenosti intervencija u koje su uključeni ; • snimiti i opisati jednogodišnju populaciju novih korisnika – djece i mladih u riziku/ s poremećajima u ponašanju u odnosu na ključna obilježja – razine rizika, potencijale i intervencijske potrebe i to na područjima različitih veličina, obilježja i mogućnosti ; • predložiti sustav intervencija usklađen s procijenjenim razinama rizika, intervencijskih potreba i korisničkih potencijala. Izbor teorijski dobro utemeljenih, a u praksi relativno lako primjenjivih instrumenata za procjenu potreba, potencijala i razina rizika djece i mladih jedna je od ključnih aktivnosti o kojoj ovisi ostvarenje kako generalnog tako i specifičnih ciljeva projekta. Odabrani su instrumenti koji: • idu u kategoriju meta-instrumenata, što znači da omogućavaju sumiranje, standardizaciju i usmjerenu elaboraciju svih podataka i saznanja do kojih stručnjaci dođu u prethodnom dijagnostičko-trijažnom postupku, koji predstavlja njihovu redovitu djelatnost ; • ne opterećuje ni stručnjake ni korisnike, djecu i mlade, dodatnim procedurama i testovima, nego na kvalitetno novi način koristi i obogaćuje postojeću praksu procjene potreba, što je posebno značajno gledajući iz perspektive etike istraživanja s djecom ; • podjednaku pažnju posvećuju potencijalima i rizicima, odnosno u procjeni ključnih životnih područja mlade osobe traže kako činitelje rizika, tako i činitelje zaštite ; • omogućuju i traže aktivnu participaciju korisnika, to jest djece i mladih u procesu procjene potreba i rizika te planiranja intervencija. U skladu s navedenim, u radu će biti predstavljena tri odabrana instrumenta i ukratko elaborirani prvi rezultati dobiveni njihovom primjenom. Radi se o sljedećim instrumentima: YLS/CMI (The Youth Level of Service/Case Management Inventory, autora Andrews, Hoge i Leschied (2002), Risk Factor Questionnaire, autora Scholte (1991) i CBCL/6-18 (Child Behavior Checklist for Ages 6-18), autora Achenbach (1991). To su instrumenti treće i četvrte generacije instrumenata za procjenu potreba, potencija i rizika (Mejovšek, 2002 ; Hannah-Moffat i Maurutto, 2003) koji mjere dinamičke čimbenike rizika i potreba te identificiraju ključne elemente usklađenosti obilježja korisnika s potencijalnim/ odabranim intervencijama.

intervencije; potrebe; rizici; usklađivanje

nije evidentirano

engleski

matching interventions with the needs of children and youth in risk

nije evidentirano

interventions; needs; risk; matching

nije evidentirano

Podaci o prilogu

72-74.

2008.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Zbornik prispevkov s 4. slovenskog kongresa socijalne pedagogije s međunarodnim sudjelovanjem "Socialnopedagoška stroka-prepoznavnost-izzivi sodobnosti”

Grobelšek, Andreja

Ljubljana: Združenje za socialno pedagogiko

978-961-90563-5-6

Podaci o skupu

"Socialnopedagoška stroka-prepoznavnost-izzivi sodobnosti”

predavanje

16.10.2008-18.10.2008

Rogla, Slovenija

Povezanost rada

Pedagogija