hrvatski

Plemićki grad Vrbovec u Klenovcu Humskome

Burg je poligonalnoga tlocrta, vanjskih dimenzija 21 m (istok-zapad) x 29, 8 m (sjever-jug). Sastoji se od palasa na sjeveru (u prizemlju troprostorno podijeljenog), branič-kule na jugu, tj. jugozapadu, cisterne u jugozapadnome dijelu dvorišta uz kulu, te manje istočne prostorije nepravilnoga tlocrta. Jugoistočni dio burga arheološki još nije istražen. Cjelovito je istražena unutrašnjost prostorija sjevernog djela burga, odnosno otkriven je tlocrt prizemlja sjevernog, stambenog i dvoranskog dijela arhitektonskog sklopa. Prizemlje sjevernog dijela burga prvobitno je u 13. stoljeću bilo raščlanjeno na manju zapadnu prostoriju u kojoj je bila smještena kuhinja, te veliku istočnu gospodarske namjene. Na katu su bile stambene prostorije vlasnika grada, a vjerojatno i viteška dvorana. U 15. stoljeću, u vrijeme vladavine grofova Celjskih, burg se oprema raskošnim kamenim namještajem, odnosno kamenim okvirima vrata i prozora, klesanima u duhu visoke gotike. Vjerojatno tada dolazi i do pregrađivanja istočne prizemne prostorije u dvije, čime je nastala troprostorna organizacija prizemlja sjevernoga dijela burga. U zasipima koji predstavljaju slojeve gornjeg kata palasa pronađeni repertoar nalaza koji se sastoji od stolne keramike, tj. ulomaka vrčeva i gotičkih keramičkih čaša, ulomaka staklenih boca i čaša, zatim noževa ukrašenih mjedenim zakovicama i pločicama, kao i od pećnjaka - bogato ukrašenih dijelova kaljevih peći, jasno ukazuje i na funkciju tih prostorija, odnosno na stambenu i reprezentativnu namjenu prostorija gornjega kata. Multidisciplinarnim istraživanjima u suradnji s arheozoolozima, danas poznajemo i neke prehrambene navike gospodara srednjovjekovnoga burga. Na plemićevoj se trpezi nalazila govedina, potom pečenja od kokoši i guske, zatim svinjetina i ovčetina. Od divljači se plemić gostio srnetinom. Prema nalazima udica možemo zaključiti da se i riba nalazila u njegovome jelovniku. Kao pribor za jelo služili su mu lijepo ukrašeni noževi. Iz skupocjenih staklenih čaša pio je vino, a iz keramičkih čaša dekoriranih u duhu gotike vino ili pivo. Interijer prostorija zasigurno je sadržavao rezbareni gotički drveni namještaj koji se, dakako, nije očuvao. Burg je stradao i napušten je još u 15. stoljeću, o čemu nam govore i povijesni izvori, i to burg u punom smislu te riječi, dakle Vrbovec kao upravno sjedište vlastelinstva plemića te kao središta arhiđakonata, da bi u 16. stoljeću nanovo bio zaposjednut služeći uglavnom kao sijelo vojne posade. Vjerojatno je sam lokalitet početkom 16. stoljeća bio u posjedu braće Ladislava II. i Benedikta Rattkay. Arheološkim istraživanjima registriran je i sloj stradavanja burga u požaru u novome vijeku.

plemićki burg, srednji vijek, 12.-16. st., arheološka istraživanja

nije evidentirano