hrvatski

Razmjeri problematike povezane s dugotrajnom uporabom i preradom azbesta

Širom svijeta se provode mjere za zabranu rudarenja, prerade, korištenja i trgovine azbestom i materijalima koji sadrže azbest. Bez obzira na zabranu, azbest će tijekom ovog stoljeća predstavljati ekonomsko-industrijski, zdravstveni, socijalni i ekološki problem. Intenzivnom stogodišnjom preradom i korištenjem azbestnih minerala naslijedili smo oko pet tisuća proizvoda koji sadrže jednu ili više vrsta azbesta, a većina ih je još u uporabi. Države EZ su 1999. godine prihvatile obavezu izvršenja niza mjera koje dovode do prestanka uporabe azbesta (EU Commission Directive 76/769/EEC-Anex 1). Istovremeno se u Hrvatsku u prosjeku uvozilo i prerađivalo 4.000 metričkih tona azbesta po godini. Godine 2005., u svim državama EZ stupila je na snagu zabrana primjene azbesta i materijala koji sadrže azbest. Iste je godine u RH izdana Lista otrova čija se proizvodnja, promet i uporaba zabranjuje koja uključuje azbest i azbestne produkte (Narodne novine 29/2005). Azbest je danas prisutan u svakodnevnom okolišu. Oslobađa se iz materijala koji su još uvijek u uporabi, prilikom obnavljanja, rušenja, održavanja i gradnje. Emisiju azbestnih vlakana uzrokuje bušenje, propuhivanje, rušenje, ukrcaj, prijevoz i nepropisano pohranjivanje azbesta ili materijala koji sadrže azbest. Azbesti su se često koristili kao beztruležni izolatori kućanskih aparata i industrijskih postrojenja. Dodavani su proizvodima kako bi im osigurali mehaničku i kemijsku otpornost i otpornost na vrućinu, vatru, vlagu, buku i elektricitet, trenje i habanje. Protupožarni, izolacijski materijali i materijali za zaštitu od buke, te građevinski materijali kao što su asfalt, vinil i cement često sadrže jednu ili više vrsta azbesta. Poseban problem predstavljaju divlja, ali i uređena odlagališta otpada jer makroskopski nije moguće prepoznati materijale koji sadrže azbest. Slijedom toga nameće se potreba uvođenja edukativnih mjera kako bi se izloženost ljudi azbestu svela na najmanju moguću mjeru i time spriječio razvoj azbestom uzrokovanih bolesti. Prisutnost azbesta i njegovu vrstu u sumnjivim materijalima je moguće odrediti standardiziranom metodom za polarizacijsku mikroskopiju [HSG 248 Asbestos: The analysts’ guide for sampling, analysis and clearance procedures. Appendix 2: Asbestos in bulk materials: sampling and identification by polarized light microscopy (PLM)] u Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu.

azbest; polarizacijska mikroskopija; PLM

nije evidentirano