hrvatski

Advent u liturgiji i narodnoj kulturi Hrvata

Nedjelja koja je najbliža svetkovini Sv. Andrije (30. studenoga) prva je nedjelja Adventa (Došašća). Četiri su nedjelje koje prethode Božiću a simboliziraju četiri tisućljeća od stvaranja svijeta do dolaska Isusa Krista. Karakteriziraju ga post, pobožnost, molitve, mise (osobito zornice) i opća duhovna i tjelesna priprava za doček najradosnijega kršćanskoga blagdana, Božića. U adventu se nisu smjele održavati svadbe i veselja. Iznimka je bio blagdan Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije. U adventu hrvatski katolici posebno štuju blagdane: sv. Barbare, sv. Nikole, Bezgrješnoga začeća Blažene Djevice Marije, sv. Lucije i sv. Tome. Uz te blagdane obavljaju se određeni poslovi, primjerice, stavljanje pšenice u tanjur ili neku drugu posudu kako bi narasla i u koju su se stavljale božićne svijeće ili je bila uresom za Badnjak, Božić i Novu Godinu. Uz adventske blagdane vezuju se razna narodna vjerovanja među kojima su najčešća o proricanju budućega ženika ili nevjeste. Hrvatski je narod svece i svetice Božje opjevao usmenim lirskim vjerskim pjesmama, a na Braču se za vrijeme adventa koledalo imenjakinjama i imenjacima svetica i svetaca koji se slave u adventskom razdoblju. Advent završava Badnjim danom koji je u folklornom smislu najbogatiji i najraznovrsniji dan u godini.

advent; liturgija; običaji; priprava za doček Božića; usmene lirske molitvene pjesme.

Emisija je snimljena na zamolbu Tiskovnoga ureda Splitsko-makarske biskupije.