crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 376263

Disertacija

Autor: Marijana, Hameršak
Naslov: Tvorbe djetinjstva i preobrazbe bajke u hrvatskoj dječjoj književnosti
( Formations of Childhood and Transformations of Fairy Tale in Croatian Children's Literature )
Vrsta: doktorska disertacija
Fakultet: Filozofski Fakultet
Sveučilište: Sveučilište u Zagrebu
Mjesto: Zagreb
Datum: 18. 12.
Godina: 2008
Stranica: 307.
Mentor: Duda, Dean
Neposredni voditelj: Marks, Ljiljana
Ključne riječi: povijest djetinjstva; povijest književnosti; povijest čitanja; povijest knjige; hrvatska dječja književnost 19. stoljeća; bajka; negativna predaja; Smilje; Bosiljak
( history of childhood; literary history; book history; Croatian children's literature; 19th century; fairytale; non legend; Smilje; Bosiljak )
Sažetak:
Odnosi između tvorbi djetinjstva i preobrazbi bajke u hrvatskoj dječjoj književnosti u radu se analiziraju temeljem fikcionalnih, autobiografskih, etnografskih, pedagoških, vizualnih i drugih tekstova objavljenih ili nastalih u razdoblju od početaka kontinuirane produkcije sekularnih knjiga za djecu na hrvatskom jeziku (Abc knisicza iz 1779. godine) do višestruko prijelomnih 1880-ih. U danom se razdoblju nastoje prepoznati tekstualne, produkcijske i konzumacijske prakse povezane s bajkom hrvatske dječje književnosti, kao i njihova uloga u procesu tvorbe znanja o njezinu naslovljeniku. Analiziraju se očekivanja koja su se u njemu postavljala pred bajke hrvatske dječje književnosti, kao i zahtjevi kojima je ona trebala udovoljiti, zatim uloge koje je imala ili je trebala imati te, konačno, predodžbe djetinjstva koje je ona nasljedovala, prerađivala ili najavljivala. U prve dvije cjeline rada iznosi se geneza i preteče, značajke i prijepori te nasljednici i oponenti knjige Philippea Ariè ; sa L'enfant et la vie familiale sous L'Ancien Régime (1960), kao i kritika postavki i mehanizama udomaćivanja povijesti djetinjstva u povijestima dječje književnosti. U trećoj i četvrtoj cjelini se tragom najstarijih kontinuirano tiskanih tekstova o pretpostavljeno štetnom utjecaju književnosti na djecu nastoji prikazati mreža slušateljskih praksi djece i usmenih žanrova za djecu u Hrvatskoj od kraja 18. do početka 20. stoljeća, dok se tragom najstarijih kontinuiranih tekstova o navodnom blagotvornom učinku književnosti na djecu nastoji iznijeti nacrt dječjih čitateljskih praksi i književnih žanrova na istom prostoru i u istom razdoblju. Upućuje se na rasprostranjenost, inačice i pretpostavke pripovijedanja istih usmenih priča djeci i odraslima, zatim prakse čitanja naglas te prakse namjenjivanja istih knjiga djeci i odraslima (odnosno, djeci i odgojiteljima te djeci i puku), kao i na predodžbe djece, dječjih čitatelja i djetinjstva pripadne tim praksama. Primjenom različitih perspektiva i definicija književnosti - od nacionalne, preko estetske do primateljske – ističu se specifičnosti književnog polja hrvatske dječje književnosti 19. stoljeća ; ponajprije njegova jezična, medijska, funkcionalna i dobna polivalentnost. Predodžbe bajke i djetinjstva povezane s "prvim hrvatskim dječjim časopisom" Bosiljkom (1864-1868) tumače se u sljedećoj cjelini rada, a u odnosu na shvaćanje bajki kao nacionalno mobilizacijski moćnih svjedoka negdašnjeg pretpostavljenog slavenskog zajedništva, kao i s obzirom na shvaćanje prema kojem se pučki čitatelj ne razlikuje od dječjeg čitatelja. Predodžbe povezane sa prvim desetljećem izlaženja dječjeg časopisa Smilje (1873-1945) interpretiraju se u šestoj cjelini rada iz perspektive pretpostavki o djetinjstvu i književnosti što su ćudorednu pripovijetku promovirale u dominantan žanr hrvatske dječje književnosti druge polovice 19. stoljeća. Nakon osvrta na značajke i implikacije primjene pedagoškog načela učenja primjerom i doktrine zabavne pouke na dječju književnost, izlažu se, s jedne strane, mjesta razlike između bajki objavljenih 1870-ih u časopisu Smilje i bajki iz Bosiljka te, s druge strane, mjesta sličnosti bajki Smilja s ćudorednim pripovijetkama. U sedmoj cjelini rada interpretiraju se pak predodžbe djetinjstva i bajke povezane s prvim monografskim izdanjima bajki, odnosno, s nizovima slikovnica i ilustriranih knjiga objavljenim oko 1880. Te se publikacije tumače iz perspektive povijesti teorija o dječjoj mašti, povijesti žanra fantastične priče, kao i povijesti knjige i povijesti čitanja.
Projekt / tema: 189-1890666-0664
Izvorni jezik: HRV
Znanstvena područja:
Etnologija i antropologija
Upisao u CROSBI: marham@ief.hr (marham@ief.hr), 19. Pro. 2008. u 11:50 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4