hrvatski

DOBROBIT PREMA ŽIVOTINJAMA I LJUDIMA – U KOJOJ SU MJERI SUKOBLJENI?

Dobrobit prema životinjama temeljna je postavka uspješne proizvodnosti za potrebe ishrane ljudi. Stupanj na kojem se primjenjuje učestalo se sukobljava s gospodarskim interesom te je različito podložan utjecajima neposredno povezanim sa životnim standardom u nekoj zemlji. Bogate zemlje zapada proizvode i troše značajno više animalnih proizvoda negoli je to potrebno, dok istodobno zemlje trećeg svijeta često ne zadovoljavaju niti temeljne potrebe za hranom. Posljedice su drastične. Razvijene i bogate zemlje cijene visokog materijalnog standarda plaćaju nizom bolesti od kojih su pretilost i dijabetes na prvom mjestu. Siromašni umiru od gladi i neishranjenosti, njih 25.000 dnevno od čega je 16.000 djece. Bogate zemlje, koje su veliku proizvodnost i visoki životni standard postigle organiziranim farmskim uzgojem životinja, sada ustraju na dobrobiti, nepromišljeno i u mjeri u kojoj se proizvodnja, primjerice peradi, pretvara u osnovu mogućeg zaražavanja ljudi nizom bolesti, a peradi vraćaju mnoge bolesti koje su svojedobno iskorijenjene. Ujedinjeni narodi, za siromašne zemlje jedini spas od daljnjeg izgladnjivana vide upravo u peradarstvu, onom intenzivnom, što se temelji na farmskom uzgoju koji ne poštuje u cijelosti danas i jedino za bogate zemlje propisane standarde dobrobiti prema životinjama. Ostaje otvoreno pitanje koliko se perad osjeća bolje u prostoru kojeg joj ljudi nude kao bolji te koliko najveći stupanj dobrobiti, slobodni uzgoj, pogoduje peradi. Sudeći prema rezultatima nekih istraživanja, u zatvorenom prostoru peradnjaka, s osiguranom mikroklimom, kvalitetnom hranom i zaštitom od zaraza, perad je izložena manjem stresu negoli u otvorenom prostoru, bojeći se predatora, te podložna bolestima od kojih neke ugrožavaju i zdravlje ljudi.

dobrobit prema životinjama; perad; slobodni uzgoj; farmski uzgoj

nije evidentirano