hrvatski

Prvo lice životinjske jednine

Iako se ekofeminizam, između ostaloga, odredio i kao pokret za prava, odnosno oslobođenje životinja koji odbija prihvatiti patrijarhalnu dogmu o navodnoj prirodnoj dominaciji ljudi nad drugim životinjama, ipak, etika zagovora prava životinja u pojedinih se ekofeminističkih teoretičarki i teoretičara znatno razlikuje, kao uostalom i u ovome tematskom bloku o animalističkome ekofeminizmu. Naime, ovim tematskim brojem Treće, nakon tematskoga broja o ekofeminizmu iz 2000. godine (ur. Karmen Ratković, Treća, 2/2), nastojimo propitati ulogu prava životinja u eko/feminističkim smjernicama te pokušati odgovoriti na pitanje zbog čega bi feminizam trebao biti angažiran u pokretu za prava životinja, za pripadnike eksploatirane grupe koji ne mogu sami organizirano prosvjedovati protiv načina na koji se postupa s njima. Dakle, od svih teorijskih i aktivističkih diverziteta u okrilju ekofeminizma u ovom smo se broju odlučile posvetiti animalističkom ekofeminizmu ili vegetarijanskom ekofeminizmu, kako ga naziva ekofeministkinja Greta Gaard, koji za sada u našoj feminističkoj i općenito kulturnoj kao i znanstvenoj zajednici nije bio sustavno obrađivana tema.

ekofeminizam; animalizam; prava životinja

nije evidentirano