hrvatski

Uzroci gospodarske i prometne izoliranosti Slavonije i Srijema u 19. stoljeću (Osvrt na Brod na Savi, Osijek, Vukovar i Zemun)

Međusobni promjenjivi odnosi i opreke gospodarskih i društvenih interesa središta Habsburške Monarhije u Beču i Pešti te različiti interesi hrvatskih modernizacijskih snaga velikim dijelom uvjetovali su uzroke gospodarske i prometne izoliranosti Slavonije i Srijema, što se posebice može pratiti u gospodarstvu pojedinih slavonskih i srijemskih središta (Brod na Savi, Osijek, Vukovar i Zemun). Iako smješteni na podunavskom prometnom pravcu, u blizini donjodravske i donjosavske ravnice, spora izgradnja regionalnih mreža makadamskih cesta, neuređenost vodenih prometnica te kasna izgradnja željezničkih pruga uzrokovali su, zbog kroničnog nedostatka novca i znatno manjih državnih ulaganja, neiskorištenost gospodarske mogućnosti dunavskog plovnog prometnog pravaca. Tek je ponovo pokretanje zamisli o povezivanju Podunavlja s Jadranskim morem, tj. spajanje Dunava i Save prokapanjem kanala potaknulo gospodarski razvoj Slavonije i Srijema, koji je tekao znatno sporije nego u nekim drugim dijelovima Carevine, unatoč tomu što je od polovice 19. stoljeća Beč nastojao bolje iskoristiti dunavski plovni put za prijevoz ratarskih proizvoda kao glavnih tereta, a sve u sklopu stvaranja trgovačkih veza s Perzijom preko Dunava i Crnog mora.

Uzroci; gospodarstvo; promet; izoliranost; Slavonija; Srijem; 19. stoljeće; osvrt; Brod na Savi; Osijek; Vukovar; Zemun

nije evidentirano