hrvatski

Srednjovjekovno-barokna đakovačka katedrala i njezina sudbina

Današnja monumentalna đakovačka katedrala sagrađena je ponajprije kako bi zamijenila staru i trošnu stolnu crkvu za koju se pretpostavljalo da je sagrađena početkom 18. stoljeća. Arhivskim istraživanjima, te analizom grafičkih izvora može se međutim, utvrditi da je ta crkva u osnovi bila popravljena i barokizirana srednjovjekovna katedralna crkva sagrađena u 14. stoljeću. Od srednjovjekovne crkve do danas su ostala sačuvana samo dva reprezentativnija ulomka, polovina nadgrobne ploče s prikazom biskupa, vjerojatno biskupa Josipu (1442. – 1444.), te konzola svoda na kojoj su isklesana dva krilata zmaja. Nakon pada Slavonije po Turke u 16. st., sudeći po izvještajima iz prve polovine 17. st. katedrala je služila kao džamija. Djelomično je stradala vjerojatno u borbama za oslobođenje Slavonije budući da je na crtežu Đakova iz 1697. koji se čuva u Kriegsarchivu u Beču prikazana s očuvanim zidovima, ali bez krova. Biskupi Juraj Patačić (1703. – 1716.) i Petar Bakić (1716. – 1749.) temeljito popravljaju sačuvanu strukturu i daju joj barokno lice. Srednjovjekovni su dijelovi, međutim, obnovom po svoj prilici sačuvani, kako uostalom svjedoči i svetište katedrale, jedini dio njezine strukture koji postoji i danas, a koje je ukorporirano u biskupski dvor. Za biskupa Josipa Čolnića (1751. – 1773.) katedrala dobiva reprezentativan inventar, od kojeg su do danas sačuvane klupe, koje su šezdesetih godina 20. stoljeća vraćene u novu katedralu. Stara je katedrala srušena zbog trošnosti 1880., dvije godine prije dovršetka nove crkve. Većina njezina inventara (oltari) poklonjena je samostanskoj crkvi u Tolisi u Bosni, no tamo se više ne nalazi.

Đakovo ; katedrala ; Gotika ; Barok ; Slavonija ; Juraj Patačić ; Petar Bakić ; Josip Čolnić ; Josip Juraj Strossmayer ; Martin Nedić

nije evidentirano