hrvatski

Utjecaj dodavanja kalcijeva propionata u hrani na energetski status mliječnih krava

Početno razdoblje laktacije metabolički je najzahtjevnije, zbog naglog povećanja proizvodnje mlijeka. Specifičnost probave u preživača onemogućuje opskrbu organizma glukozom te se potrebe za glukozom namiruju glukoneogenezom, prije svega iz propionske kiseline, nastale procesom vrenja u buragu. Nastale količine propionske kiseline često nisu dovoljne za podmirenje potreba za glukozom. S tim u vezi istražili smo utjecaj dodavanja kalcijeva propionata u hrani na energetski metabolizam krava početkom laktacije, praćenjem biokemijskih pokazatelja u krvi. Pokusi su obavljeni na kravama holštajnske pasmine. Kontrolna skupina dobivala je hranu prilagođenu proizvodnom ciklusu. Pokusna skupina hranjena je istom hranom uz dodatak 80 g Ca-propionata svaki dan dvokratno, počevši od prvog do tridesetog dana laktacije. Krv za analizu uzimana je prvi, deseti i trideseti dan po porodu punkcijom vratne vene. U izdvojenom serumu određena je koncentracija slobodnih masnih kiselina (SMK), beta-hidroksi maslačne kiseline (BHB), ukupnog kolesterola, triglicerida, glukoze i ureje. Rezultati pokusa pokazali su značajno nižu koncentraciju SMK i BHB (p<0.05) kod pokusnih krava desetog dana laktacije. Tridesetog dana laktacije pokusna skupina krava imala je značajno nižu koncentraciju ukupnog kolesterola u serumu (p<0, 05) i ureje (p<0, 001), kao i značajno višu koncentraciju glukoze (p<0, 0001). Na osnovi dobivenih rezultata može se prepostaviti kako dodatak 160g Ca-propionata dnevno u hranu za krave umanjuje razgradnju tjelesnih masti i stvaranje ketonskih tijela oko desetog dana laktacije te održava konstantnu koncentraciju glukoze u krvi. Pad koncentracije ureje tridesetog dana laktacije može se pripisati smanjenoj razgradnji tjelesnih bjelančevina.

kalcijev propionat; energetski status; mliječne krave

nije evidentirano