hrvatski

Ekološka konstitucija obične bukve

Bukva u nas dolazi u svim vegetacijskim pojasima od nizinskoga do visokoplaninskoga u kopnenom dijelu Hrvatske, koji pripada eurosibirsko-sjevernoameričkoj vegetacijskoj regiji. U tom je području vrlo malo šumskih zajednica u kojima nema bukve s većim ili manjim udjelom. Nalazimo je i u mediteranskoj vegetacijskoj regiji kao primorsku bukovu šumu. Obična je bukva u nas najviše rasprostranjena u brdskom i gorskom vegetacijskom pojasu u kojemu se, zahvaljujući velikoj konkurentskoj sposobnosti, pojavljuje u gotovo čistim sastojinama s vrlo malim udjelom ostalih vrsta drveća. Tu ona postiže ekološki optimum. Osobito značenje ima bukovo-jelova šuma hrvatskih Dinarida u kojoj su vrlo naglašene i općekorisne i gospodarska funkcija (Prpić 2001). Prema obujamnom udjelu u šumskom fondu Hrvatske obične bukve ima preko 36% i najrasprostranjenija je vrsta drveća (vidi poglavlje o uređivanju bukovih šuma – Klepac). U ovom potpoglavlju prikazujemo ekološke zahtjeve odnosno fiziološku konstituciju obične bukve te njezinu morfološku konstituciju odnosno biološka svojstva iz kojih posebno izdvajamo zakorjenjivanje bukve, njezinu kompeticijsku sposobnost i neke odnose obične bukve prema biotskim i abiotskim čimbenicima.

obična bukva, ekološka konstitucija, eurivalentna, ekološki zahtjevi, morfološka i fiziološka konstitucija, zakorijenjivanje

nije evidentirano