hrvatski

Folklor i folklorizam

U hrvatskoj znanstvenoj i stručnoj literaturi razlikovanje folklora i folklorizma je dvovrsno. Jedan dio folklorista i etnologa, polazeći od konteksta, izvedbe, komunikacije i procesa kao bitnih odrednica folklornih pojava, dolazi do zaključka da su folklor i folklorizam prepleteni, da se među njima brišu razlike ili pak da je folklorizam dio folklora. Takva se interpretacija javlja mahom u znanstvenom, a ne i u stručnom diskurzu i nije imala odviše utjecaja na koncepciju suvremenih smotri folklora. Druga skupina folklorista i etnologa, suprotno prvoj, veoma jasno i oštro razlikuje što je folklor, a što folklorizam, ali njihov odnos razmatra samo na razini produkata: određene pjesme, plesa ili nošnje. Folklor bi, prema toj interpretaciji, bio ono što je izvorno, a folklorizam njegova suprotnost – ono što nije izvorno. U ovom se radu, koji je prviput objavljen 2003. i dijelom je šire monografije o povijesti i etnografiji smotri folklora u Hrvatskoj, potanje analizira hrvatska koncepcija izvornosti iz 1960-ih i poslije, potom se razmatraju njezine kritike u znanstvenoj literaturi iz 1970-ih i 1980-ih, a na kraju se raspravlja o poimanjima izvornosti i/ili autentičnosti iz perspektive suvremenih etnoloških i folklorističkih teorija.

folklor, folklorizam, stručni diskurz, znanstvene teorije, Hrvatska

nije evidentirano