hrvatski

Socio-prostorna uvjetovanost odnosa prema prirodi

U ovome se radu empirijskim anketnim istraživanjem (N=608, klaster uzorak, područje Slavonije i Baranje) nastojalo utvrditi u kojoj je mjeri mjesto stanovanja (selo-grad) povezano s odnosom prema lokalnim (zagađenost vode, zraka...) i globalnim ekološkim problemima (globalno zatopljavanje, ekološke katastrofe...). Također se pokušalo utvrditi razlikuju li se urbani i ruralni stanovnici u svom vrednovanju odnosa čovjeka i okoliša, te načina rješavanja suvremene ekološke krize. Rezultati pokazuju da su stanovnici ruralnih područja podjednako zabrinuti za globalne ekološke probleme, manje od stanovnika gradova zabrinuti za lokalne ekološke probleme, kao i to da su u manjoj mjeri kritični kada je u pitanju čovjekov utjecaj na prirodu, te da rjeđe vjeruju u potrebu za radikalnijim promjenama u načinu života i odnosu prema prirodi. Ovakvi nalazi mogu biti objašnjeni jačim narušavanjem prirodnog okoliša u gradovima, kao i mogućom manjom izloženošću ruralnih stanovnika ekološkom načinu razmišljanja, informacijama i ekološkim pokretima. Iako razlike između gradskih i seoskih stanovnika ostaju i kad se kontroliraju sociodemografske varijable (spol, dob, stupanj obrazovanja, imovinski status), relativno mala protumačena varijanca ukazuje na mali utjecaj mjesta stanovanja na ekološke stavove koji su mjereni u ovom istraživanju.

selo; grad; ekološki stavovi; ekološki problemi; ruralna kultura; moderno društvo

nije evidentirano