hrvatski

Germanizmi u molvarskom govoru

Višestoljetni intenzivni njemačko-hrvatski jezični dodiri na području sjeverozapadne Hrvatske ostavili su traga u lokalnim kajkavskim govorima u vidu brojnih posuđenica iz njemačkoga jezika. Molvarski govor, što ga hrvatska dijalektologija ubraja u zapadne govore podravskoga dijalekta kajkavskoga narječja, nije u tome nikakva iznimka. Društveno-povijesni okvir njemačko-hrvatskoga jezičnoga dodira u Podravini i Molvama jest razdoblje Vojne krajine od sredine 16. pa sve do osamdesetih godina 19. stoljeća. U Vojnoj je krajini njemački jezik bio zapovjednim i službenim jezikom pa se od domaćeg hrvatskog stanovništva, napose vojno sposobnih muškaraca od 16 do 60 godina, očekivalo da imaju barem elementarno znanje njemačkoga jezika kako bi se mogli sporazumijevati s nadređenim časnicima. To se znanje stjecalo najčešće u školama na njemačkome, osnivanima u sredinom 18. stoljeća, te tijekom vojne službe. Germanizmi identificirani u molvarskom govoru zastupljeni su u gotovo svim semantičkim područjima, no većina označava koncepte povezane s materijalnom izvanjezičnom zbiljom kao što su alati, namještaj, odjeća, obuća i prehrana. Iako su svi identificirani germanizmi integralan segment suvremenoga molvarskoga govora, neki se više ne koriste – djelomično zbog utjecaja hrvatskoga standarda, a dijelom zbog toga što više nisu aktualni predmeti i apstraktni koncepti koje su označavali. U našemu radu potanko opisujemo metodološki okvir našega istraživanja, ukratko prikazujemo društveno-povijesni okvir njemačko-hrvatskoga jezičnoga dodira u Molvama i Podravini te se usredotočujemo na procese fleksijsko-morfološke adaptacije. Na kraju rada donosimo iscrpan popis njemačkih replika i njihovih posuđeničkih ekvivalenata u molvarskom govoru.

Molve; hrvatski jezik; lokalni govor; kajkavsko narječje; podravski dijalekt; germanizmi

nije evidentirano