hrvatski

Uloga T regulacijskih stanica u pojavljivanju bolesti okoliša

Čimbenici koji dovode do patogeneze i razvoja bolesti okoliša (iz engl. environmental diseases) još uvijek nisu dovoljno poznati. Njihova incidencija u razvijenim zemljama je u ogromnom porastu, te je potrebno što ranije prepoznati okolišne toksine i utvrditi mehanizme njihova djelovanja, kako bi se postigli što bolji preventivni i terapijski učinci. Alergijske bolesti (astma, alergijski rinitis i ekcema) su prisutni u incidenciji višoj od 15% u razvijenim zemljama zapada. Regulacijske T stanice (Tregs) igraju odlučujuću ulogu u perifernoj T-staničnoj toleranciji. Njihov manjak rezultira razvojem autoimunih sindroma: insulin ovisnom šećernom bolešću, tireoiditisom, kolitisom, artritisom, gastritisom, te alergijskim bolestima, dok njihova aktivacija sprječava poticanje imunološkog odgovora protiv tumora i unutarstaničnih patogena. Razlikujemo dvije osnovne populacije CD4+T regulacijskih stanica: urođene, koje se diferenciraju u timusu, karakterističnog fenotipa CD 25 high, FoxP3+, koje ostvaruju svoja supresijska djelovanja in vitro u ovisnosti o direktnom kontaktu sa stanicaom, te stečene Tregs koje nastaju na periferiji, a karakteristika im je potreba za IL-2 koji im omogućuje preživljavanje i funkciju, a smatra se da suprimiraju imunološki odgovor oslobađajući protuupalne citokine (IL-10 i TGF- ). Najnovije spoznaje ukazuju da obje subpopulacije regulacijskih T stanica sudjeluju u prevenciji neadekvatnog imunološkog odgovora na mogući alergen. Regulacijske T stanice mogu aktivno sprječiti Th2 odgovor na alergene u zdravih osoba, koje nemaju atopijske predispozicije, te je upravo ova njihova uloga oštećena u alergijskih osoba.

KOBP; bolesti okoliša; bronhalna astma; regulacijske T stanice

nije evidentirano