hrvatski

Prava poreznih obveznika : jedan model

Stavljanje u žarište problematike vezane uz oporezivanje odnosa poreznog obveznika i porezne administracije, i s tim u vezi pitanja troškova koje porezni obveznik ima pri udo-voljavanju poreznoj obvezi, usmjerilo je pozornost i na pitanja prava poreznog obveznika. Ta prava najčešće su regulirana u različitim poreznim i neporeznim propisima različitog stup-nja, od ustava do podzakonskih propisa, a u nekim su državama uređena tzv. poveljama pra-va poreznih obveznika. U ovom radu autor klasificira po vrsti i važnosti, a u širem okviru modela, niz prava poreznog obveznika za koja predlaže da budu uređena propisima koji čine normativnu osnovu poreznih sustava suvremenih država. Prva skupina prava koja autor naziva primarnim zakonskim pravima, sadržana je u ustavima, tzv. sustavnim zakonima i međunarodnim ugovorima. Ona su najopćenitija i od temeljnog su načelnog značaja, kao naprimjer zabrana nejednakog postupanja. U drugoj grupi su sekundarna zakonska prava. Ona su vezana uz svakodnevnu operativnu provedbu poreznog sustava, tj. uz opće i posebne postupke bitne za oporezivanje. Takvo pravo vezano uz provedbu općeg postupka predstavlja pravo na žalbu, a ono vezano uz poseban postupak bilo bi, prema autoru, pravo na obrazloženje donesene odluke. Primarna administrativna prava ostvaruju se primjenom propisa porezne administracije. Obično se nalaze u zakonodavstvu delegiranom poreznoj upravi, ili u propisima kojima je uprava ovlaštena odrediti način njihove primjene, primjerice, porezna uprava odlučuje o primjeni prethodnih rješidbi. U pogledu ove skupine prava, svako ograničenje koje porezna administracija nametne sebi, znači pravo za poreznog obveznika. Sekundarna administrativna prava vezana su uz pojedinosti upravnog postupka. Njihova primjena često ovisi o diskrecijskom ovlaštenju porezne administracije i o posebnim okolnostima svakog pojedinog slučaja. Tako recimo, može biti utvrđeno da se porezne stvari trebaju rješavati bez odgađanja i učinkovito. Ta se prava razlikuju od primarnih administra-tivnih prava po tome što nisu toliko materijalne prirode i manje su mjerljiva. Ponuđeni model je subjektivan; uključuje široki krug prava, a autor ne smatra da sva moraju biti uključena u svaki porezni sustav. Radi se zapravo o katalogu prava poreznih obveznika, koji je izrađen uz svijest o činjenici da se porezni sustavi, kao i pravni i društveni sustavi kojih su dio, međusobno čak i znatno razlikuju. U modelu su prava u pravilu navedena uz pripadajuća objašnjenja. Sva prava nisu od jednake važnosti. Ona važnija navedena su prva, a slijede ih prava pod nazivom "dopunska prava" međutim, neka manje važna prava u praksi su zbog lakše primijene, možda, prihvaćenija. Postoji i kategorija potencijalnih do-punskih prava. Ona nisu općeprihvaćena u poreznim sustavima kao neophodna, ali vremenom mogu postati takva.

model; klasifikacija; porezni propisi; prava; primarna prava; sekundarna prava; dopunska prava; porezni obveznik; porezna uprava (administracija)

nije evidentirano