hrvatski

Prehrana i skrivena sol u prehrani školske djece -čimbenici rizika za srčanožilne bolesti

Prepoznavanje čimbenika rizika za srčanožilne bolesti dječjoj dobi jedan je od temeljnih ciljeva prevencije srčanožilnih bolesti u odrasloj dobi. Cilj: Procijeniti postoje li razlike u prehrambenim i životnim navikama između učenika prvog razreda osnovne škole koji su primjereno uhranjeni i prekomjerno uhranjenih i adipoznih. Ispitanici: Ispitanici su bili učenici iz 40 osnovnih škola. Uzorak je reprezentativan za Hrvatsku, a škole su stratificirne prema veličini – broju učenika u školi. Istraživanjem je obuhvaćeno 960 učenika, 493 (52, 4%) dječaka i 467 (48, 6%) djevojčica. Metode: Anonimni upitnik (ispunjavali su roditelji učenika) imao je 75 pitanja o: prehrambenim navikama, uporabi kompjutera i interneta, gledanju televizije, zdravstvenom statusu, školskoj spremi roditelja, a izvršena su i antropometrijska mjerenja, tjelesna masa, tjelesna visina, određen indeks tjelesne mase (ITM, kg/m&sup2 ; ). U statističkoj analizi korištene su metode deskriptivne statistike, faktorska i diskriminacijska analiza. Za procjenu tjelesne uhranjenosti korišteni su &laquo ; Cole standards&raquo ; [1] te su temeljem tih kriterija ispitanici su podijeljeni u tri grupe: grupa 1 – uredno uhranjeni, grupa 2 – prekomjerno uhranjeni i grupa 3 adipozni. Rezultati: Prekomjerno uhranjenih je 127 (13, 2%) i adipoznih 73 (7, 6%) djevojčica i dječaka. Rezultati analize prehrambenih navika (broj obroka u danu, učestalost konzumacije mesa, mlijeka, voća, povrća, šećera, slatkiša i &laquo ; brze hrane&raquo ; ) pokazala je da prekomjerno uhranjeni i adipozni imaju manje obroka tijekom dana i jedu manje voća u odnosu na primjereno uhranjene. Prekomjerno uhranjeni i adipozni jedu &laquo ; brzu hranu&raquo ; pet i više puta tjedno, što je statistički značajna razlika u odnosi na primjereno uhranjene (p=0, 0009), također provode više vremena za kompjuterom (p=0, 0039). Nije bilo razlike među ispitanicima ove tri skupine u vremenu koje provode gledajući televiziju. Faktorskom analizom dobiveno je dvanaest faktora koji nose opterećenje 60 % varijabilnosti promatrane pojave. Faktori su uvršteni u diskriminacijsku analizu. Kriterijska varijabla je bila ITM svakog ispitanika podijeljenih u tri navedene grupe. Dobivene su dvije diskriminacijske funkcije od kojih se 1. diskriminacijska funkcija pokazala statistički značajnom na razini p=0.010 (χ &sup2 ; = 42, 890 df = 24). Prva diskriminacijska funkcija je pretežno opisana s faktorom 3 Red rođenja i broj djece, faktor 2 Završena škola roditelja, faktorom 7 Konzumiranje voće i povrće, faktorom 12 Broj sati rada, faktorom 5 Fizička aktivnost, faktorom 11 Pijenje alkohola. Zaključak: Djeca koja su uredno uhranjena su opisana sljedećim: većim brojem djece u obitelji i višim redom rođenja, nižim obrazovanjem roditelja, jedu više voća i povrća, manje sati provedu igrajući igrice na računalu, imaju više fizičkih aktivnosti, piju manje alkohola uz obrok. Prekomjerno uhranjena i adipozna djeca su opisana sljedećim: manjim brojem djece u obitelji i nižim redom rođenja, višim obrazovanjem roditelja, jedu manje voća i povrća, više sati provedu igrajući igrice na računalu, imaju manje fizičkih aktivnosti, piju više alkohola uz obrok.

sol; prehrana školske djece; kardiovaskularni rizici

nije evidentirano

engleski

Nutrition and hidden salt content in school children meals-cardiovascular diseases risk factors

Prepoznavanje čimbenika rizika za srčanožilne bolesti dječjoj dobi jedan je od temeljnih ciljeva prevencije srčanožilnih bolesti u odrasloj dobi. Cilj: Procijeniti postoje li razlike u prehrambenim i životnim navikama između učenika prvog razreda osnovne škole koji su primjereno uhranjeni i prekomjerno uhranjenih i adipoznih. Ispitanici: Ispitanici su bili učenici iz 40 osnovnih škola. Uzorak je reprezentativan za Hrvatsku, a škole su stratificirne prema veličini – broju učenika u školi. Istraživanjem je obuhvaćeno 960 učenika, 493 (52, 4%) dječaka i 467 (48, 6%) djevojčica. Metode: Anonimni upitnik (ispunjavali su roditelji učenika) imao je 75 pitanja o: prehrambenim navikama, uporabi kompjutera i interneta, gledanju televizije, zdravstvenom statusu, školskoj spremi roditelja, a izvršena su i antropometrijska mjerenja, tjelesna masa, tjelesna visina, određen indeks tjelesne mase (ITM, kg/m&sup2 ; ). U statističkoj analizi korištene su metode deskriptivne statistike, faktorska i diskriminacijska analiza. Za procjenu tjelesne uhranjenosti korišteni su &laquo ; Cole standards&raquo ; [1] te su temeljem tih kriterija ispitanici su podijeljeni u tri grupe: grupa 1 – uredno uhranjeni, grupa 2 – prekomjerno uhranjeni i grupa 3 adipozni. Rezultati: Prekomjerno uhranjenih je 127 (13, 2%) i adipoznih 73 (7, 6%) djevojčica i dječaka. Rezultati analize prehrambenih navika (broj obroka u danu, učestalost konzumacije mesa, mlijeka, voća, povrća, šećera, slatkiša i &laquo ; brze hrane&raquo ; ) pokazala je da prekomjerno uhranjeni i adipozni imaju manje obroka tijekom dana i jedu manje voća u odnosu na primjereno uhranjene. Prekomjerno uhranjeni i adipozni jedu &laquo ; brzu hranu&raquo ; pet i više puta tjedno, što je statistički značajna razlika u odnosi na primjereno uhranjene (p=0, 0009), također provode više vremena za kompjuterom (p=0, 0039). Nije bilo razlike među ispitanicima ove tri skupine u vremenu koje provode gledajući televiziju. Faktorskom analizom dobiveno je dvanaest faktora koji nose opterećenje 60 % varijabilnosti promatrane pojave. Faktori su uvršteni u diskriminacijsku analizu. Kriterijska varijabla je bila ITM svakog ispitanika podijeljenih u tri navedene grupe. Dobivene su dvije diskriminacijske funkcije od kojih se 1. diskriminacijska funkcija pokazala statistički značajnom na razini p=0.010 (χ &sup2 ; = 42, 890 df = 24). Prva diskriminacijska funkcija je pretežno opisana s faktorom 3 Red rođenja i broj djece, faktor 2 Završena škola roditelja, faktorom 7 Konzumiranje voće i povrće, faktorom 12 Broj sati rada, faktorom 5 Fizička aktivnost, faktorom 11 Pijenje alkohola. Zaključak: Djeca koja su uredno uhranjena su opisana sljedećim: većim brojem djece u obitelji i višim redom rođenja, nižim obrazovanjem roditelja, jedu više voća i povrća, manje sati provedu igrajući igrice na računalu, imaju više fizičkih aktivnosti, piju manje alkohola uz obrok. Prekomjerno uhranjena i adipozna djeca su opisana sljedećim: manjim brojem djece u obitelji i nižim redom rođenja, višim obrazovanjem roditelja, jedu manje voća i povrća, više sati provedu igrajući igrice na računalu, imaju manje fizičkih aktivnosti, piju više alkohola uz obrok.

salt; meals; school-aged children; cardiovascular risks

nije evidentirano