hrvatski

Uloga Geološke službe u modernom europskom društvu

U uvodnom izlaganju dr. sc. Josip Halamić, ravnatelj HGI-a upoznao je nazočne s nedostatkom dobro strukturirane Geološke službe u Hrvatskoj i s potrebom organiziranja jedne takve krovne geološke institucije te je predstavio model moguće strukture buduće Geološke službe. Osim toga, zamolio je nazočne da nakon izlaganja gospodina Iana Jacksona daju svoj doprinos temi okruglog stola kroz konstruktivnu raspravu. Gospodin Ian Jackson, jedan od čelnih ljudi Britanske geološke službe, koja je jedna od najstarijih geoloških službi Europe, pokazao je želju i volju da posjeti Hrvatski geološki institut-Hrvatsku geološku službu i sudjeluje u radu okruglog stola nakon više rasprava u Geoscience Information Consortium-u o strukturi Hrvatske geološke službe, gdje je naša predstavnica Ajka Šorša, dipl.ing.geol. aktivna od 2006. godine. U svom izlaganju Ian Jackson istaknuo je da je u današnje vrijeme kada je potražnja za uslugama geološke struke izuzetno velika za svaku zemlju neophodna dobro ustrojena Geološka služba koja služi kao javni servis za opskrbljivanje gospodarstva, znanosti, državne uprave i javnosti svim relevatnim geološkim informacijama što je i pokazao na primjeru British Geological Survey-a. Naime, geološka informacija nije samo „ sirovi“ geološki podatak nego su to valorizirani, interpretirani i GIS obrađeni podatci ugrađeni u raznovrsne tematske geološke karte i geološke modele u GIS formatu koji služe za efikasnije pronalaženje mogućih ležišta mineralnih sirovina, rezervi pitke vode, predviđanja geohazarda i onečišćenja okoliša te prirodnih katastrofa. Osim toga, geološke informacije koje se generiraju iz postojećih i novo prikupljenih podataka donose velike uštede pri planiranju i izvođenju kapitalnih građevinskih projekata. Nakon uvodnog izlaganja dr. sc. Josipa Halamića i gospodina Iana Jacksona, te rasprave svih nazočnih, izkristalizirale su se neke smjernice i koraci koje je potrebno učiniti za strukturiranje Hrvatske geološke službe u smislu kako su one strukturirane u zemljama Europske Unije. U Republici Hrvatskoj nemamo na adekvatan način organiziranu Geološku službu koja bi bila u stanju prosljeđivati odgovarajuće geološke informacije tijelima državne vlasti, gospodarstvu, sveučilištima (što znači znanosti) i javnosti. Skoro sve države Europe imaju dobro organizirane Geološke službe, čak i one zemlje koje su ekonomski slabije od Hrvatske. Za nekoliko godina ćemo ući u EU i sad je zadnje vrijeme za organizaciju takve odgovarajuće ustanove. Za učiniti to, ne trebamo početi iz početka, jer imamo već utemeljenu Geološku službu koja je smještena u Hrvatskom geološkom institutu. Međutim, problem je u zakonskoj regulativi, gdje nisu definirane njene obveze i prava. Ono što mi moramo učiniti je prilagoditi Hrvatski geološki institut i strukturirati funkcionalnu Geološku službu koja će biti od koristi čitavom modernom društvu. Da bi strukturirali efikasnu Geološku službu potrebno je pokrenuti donošenje izmjena i dopuna Zakona o geološkim istraživanjima iz 1986. godine, koji je još uvijek na snazi. On mora biti prilagođen novim uvjetima u društvu i modificiran novim regulativama prema potrebama struke. U tako izmijenjenom i dopunjenom Zakonu o geološkim istraživanjima ili Zakonu o geološkoj djelatnosti Hrvatska Geološka Služba mora biti definirana kao krovna geološka organizacija za prikupljanje, spremanje, valorizaciju, obradu i distribuciju svih vrsta geoloških informacija u Republici Hrvatskoj uz određene pravne uvjete koji štite interese države. Time bi se postigla efikasnija uporaba geoloških podataka za sve korisnike, ali i obveza njihovog doprinosa povećanju sveukupne geološke dokumentacije jedne zemlje. * Jedan od velikih internacionalnih projekata Europskih Geoloških Službi je i projekt „ OneGeology“ o čemu je gospodin Ian Jackson održao predavanje pod nazivom „ OneGeology – from concept to reality“ u organizaciji Hrvatskog geološkog instituta i Hrvatskog geološkog društva na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu. Incijativu izrade digitalne geološke karte svijeta u mjerilu 1:1.000.000 pokrenuo je Mr. Ian Jackson 2006. godine. Izrada takve karte treba biti, osim doprinosa gospodarstvu, i doprinos geoloških službi obilježavanju Međunarodne godine planeta Zemlje. Tu incijativu podržale su geološke službe širom svijeta, mnoge međunarodne organizacije kao npr. Commission for the Geological Map of the World (CGMW), International Union of Geological Sciences (IUGS), International Year of Planet Earth (IYPE), United Nations Educational Scientific & Cultural Organisation (UNESCO) i International Framework of the International Steering Committee for Global Mapping (ISCGM). U ožujku 2007. godine u Brightonu, UK održan je sastanak 81 znanstvenika iz 43 zemlje i iz 53 nacionalnih i internacionalnih tijela u kojem je sudjelovao i predstavnik HGI-a dr. sc. Tvrtko Korbar. Tamo je potpisan i Brajtonski sporazum u kojem je definiran način provedbe projekta OneGeology. Cilj je izraditi digitalnu geološku kartu svijeta u mjerilu 1:1.000.000, a način sudjelovanja pojedinih geoloških službi ovisi o njihovom tipu podataka i tehnologiji. U prvoj fazi izrade projekta bitno je dobiti cjelovitu digitalnu geološku kartu svijeta okvirno u mjerilu 1:1.000.000, bez usklađivanja prekogranične geologije, bez uniformiranih tipova karata i formata digitalnih podataka. Rezultat projekta OneGeology neće biti atlas papirnatih geoloških karata niti CD-a ili DVD-a sa skeniranim kartama, već će to biti digitalne geološke karte i metapodatci koje geološke službe preko svojih mrežnih poslužitelja i Web Map Servisa (WMS) čine dostupnim javnosti. Pojedinačne Geološke službe zadržavaju potpunu kontrolu nad nacionalnim podatcima, upravljaju njima i nadopunjuju ih s novim informacijama te one same odlučuju s kojim kartama i metapodatcima će sudjelovati u izradi digitalne geološke karte svijeta. U okviru OneGeology projekta geološki podatci iz različitih izvora trebaju biti integrirani, ažurirani i prezentirani online na razumljiv način. S obzirom na to da geološke službe imaju različite tipove geoloških karata (litostratigrafska, kronostratigrafska, litološka i druge), različite baze podataka, tehnologije (softver i hardver) i znanja, bitno je prezentirane geološke karte učiniti razumljivim i to bez obzira da li se radi samo o skeniranoj papirnatoj geološkoj karti ili o karti u rasterskom ili vektorskom formatu. Razvoj aplikacije GeoSciML (u geoznanostima specifičan eXtensible Markup Language-XML baziran na Geography Markup Language-GML) sa standardnom metodologijom omogućava razmjenu geoznanstvenih digitalnih podataka iz različitih izvora i formata te njihovo jasno prikazivanje. Hrvatski geološki institut je od početka podržao OneGeology incijativu. Tim zadužen za pripremu i prezentiranje naših geoloških podataka čine: dr. sc. Josip Halamić, dr. sc. Tvrtko Korbar i Ajka Šorša, dipl.ing.geol. HGI će Geološku kartu Hrvatske mjerila 1:300.000 (u tisku) prilagoditi mjerilu OneGeology projekta i postaviti je na mrežni poslužitelj Geološke službe u Institutu. Putem web servisa i OneGeology portala naša će geološka karta postati dio mrežno prezentirane digitalne geološke karte svijeta. Svaki posjetitelj OneGeology mrežne stranice (www.onegeology.org) bit će u mogućnosti upozanti se s geološkim značajkama nekog područja u bilo kojem dijelu svijeta, pa tako i Hrvatske.

Geološka služba ; Hrvtaski geološki institut ; Hrvatska

Rad je objavljen u časopisu "Mineral" u broju 6/2008 povodom okruglog stola održanog u Hrvatskom geološkom institutu o gore navedenoj probletaici dana 25. studenog 2008. godine.