Ergogeneza u sportu za vrijeme rada i oporavka (CROSBI ID 545786)
Prilog sa skupa u zborniku | stručni rad | međunarodna recenzija
Podaci o odgovornosti
Sporiš, Goran ; Zanki, Ivo ; Hlebić, Damir
hrvatski
Ergogeneza u sportu za vrijeme rada i oporavka
Bez energije bilo kakav rad bio bi nemoguć (Hoff i Helgerud, 2004). Energija je ljudski kapacitet da se izvede rad. U ljudi, jedini izvor energije prepoznatljiv mišiću, a i većini ostalih struktura koje zahtijevaju energiju, jest ATP. Razgradnja ATP-a omogućuje dobivanje energije koju mišić koristi za mišićnu kontrakciju (mehanizam klizanja niti, oslobađanja kalcija iz sarkoplazmatskog retikuluma itd) (Guyton i Hall, 2003). U mišiću postoje zalihe gotovog ATP-a. U organizmu sportaš ima energiju pohranjenu i u drugim oblicima, ali se ta energija prilikom svog oslobađanja koristi za resintezu ATP-a, a tek se onda taj ATP ponovno razgrađuje i oslobađa energiju za mišićnu kontrakciju. Izvori energije za resintezu ATP-a su: kreatin fosfat – CP, također pohranjen u mišiću ; UGLJIKOHIDRATI - pohranjeni u mišićima i jetri u obliku glikogena te u krvotoku u obliku glukoze ; MASTI (MASNE KISELINE) – pohranjeni u jetri i u masnom tkivu (u složenijem obliku) i u krvotoku (jednostavniji oblici) ; BJELANČEVINE (AMINOKISELINE) – koriste se u situacijama kad nijedan drugi izvor nije dostupan, pa organizam koristi esencijalne bjelančevine koje se nalaze u mišiću (neoglikogeneza) – ketaacidoza – metabolizam bjelančevina se osjeća kao miris razređivača kod sportaša. Način oslobađanja energije odvija se u organizmu uz pomoć brojnih enzima u lančanim i kontroliranim kemijskim reakcijama koje se mogu odvijati uz prisutnost kisika ili bez njega. Stoga govorimo o: 1. aerobnim načinima oslobađanja energije za mišićnu kontrakciju (Krebsov ciklus) 2. anaerobnim načinima oslobađanja energije za mišićnu kontrakciju (fosfageni ili alaktatni te glikolitički ili laktatni način ). Sportaš u stanju bazalnog metabolizma energiju za resintezu ATP-a dobiva najvećim djelom oksidacijom masnih kiselina u ciklusu limunske kiseline (Krebsov ciklus). To je najekonomičniji način dobivanja energije, i to zato što metaboliti proizvedeni u ovom ciklusu organizmu ne predstavljaju problem za daljnje funkcioniranje. pojednostavljeno MVD, alveokapilarna difuzija, MVS, disocijacijska krivulja kisika i eritrocita, … (svi faktori koji utječu na VO2) na dovoljnoj su razini da zadovolje potrebe za dopremom kisika u mišić i da se otpreme metaboliti Krebsova ciklusa (apsorbiraju) kako bi se rad u bazalnom metabolizmu nastavio. Organizam uvijek teži upravo opisanom načinu dobivanja energije, ali zbog različitih potreba za energijom i sporosti sustava za transport kisika, to nije uvijek moguće. Još je jedan razlog zašto je opisani način dobivanja energije najučinkovitiji za intenzitet bazalnog metabolizma. Razlog je što zalihe ATP-a, CP-a te glikogena ostaju nedirnute i organizam ih onda može koristiti u situacijama koje su urgentne, kada intenzitet aktivnosti to bude zahtijevao. Čim sportaš podigne intenzitet rada, povećavaju se potrebe organizma za energijom (Weineck, 2000). Kako aerobni sustav, tj. transportni sustav (sustav za transport kisika) i ciklus limunske kiseline nisu dovoljno brzi da podmire potrebe, organizam se počinje oslanjati na neke druge izvore energije koji su brži, dostupniji i u svom oslobađanju ne zahtijevaju kisik. S vremenom organizam teži uspostaviti dominantno aerobni način dobivanja energije (Grosser, 1981), što će se i dogoditi ako mu intenzitet aktivnosti to dopusti (anaerobni prag). Ljudski organizam nije 100% učinkovit pri pretvorbi energije u mišićni rad. Jedan dio energije troši se pri samoj resintezi i pucanju ATP-a, a drugi za odvijanje same mišićne kontrakcije. Efikasnost iskorištenja energije ovisi o dominantnom izvoru energije koji se rabi u određenoj aktivnosti, zahtjevnosti tehnike i mediju, tj. okruenju u kojem se tehnika izvodi. Naravno da će sportaš koji je maksimalno usavršio tehniku svoga sporta manje gubiti energiju, tj. manje će biti otpadne (neupotrebljene) energije (Hollmann i Hettinger, 2000). Primjerice, loš kut izbačaja značit će slabiji rezultat u bacanju kugle s podjednako ili možda čak i više uporabljene energje.
ergogeneza; izvori energije; metabolizam
nije evidentirano
engleski
Ergogenesis in sport during work and recovery
nije evidentirano
ergogenesis; sources of energy; metabolism
nije evidentirano
Podaci o prilogu
39-47.
2009.
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
Zbornik radova 7. međunarodne konferencije Kondicijska priprema sportaša 2009 "Trening izdržljivosti"
Jukić, Igor ; Milanović, Dragan ; Šalaj, Sanja ; Gregov, Cvita
Zagreb:
Podaci o skupu
7. godišnja međunarodna konferencija Kondicijska priprema sporta 2009 "Trening izdržljivosti"
pozvano predavanje
21.02.2009-22.02.2009
Zagreb, Hrvatska